Objavljeno: 27. 12. 2013 u 12:11h
Da li ste se ikad zapitali kako su određeni proizvodi nastali? Neki od njih, koji su bili veliki pogodak, zapravo su nastali slučajno. Pročitajte koji su to proizvodi.
Ispostavilo se da su neki proizvodi samo greška, a do njih su došli naučnici dok su tražili alternativne načine kako bi dobili ono šta im je ustvari bila misija. Uprkos njima, barem možemo da se utješimo da su te greške dovele da se promjeni cijela industrija.
Pokušavajući da naprave tonik za ljude koji su imali probleme sa upalama zuba, farmaceuti su probali tester i okrili da i nema neki loš ukus. Dodali su malo gazirane vode, a danas predstavlja vodećeg proizvođača gaziranih pića i brend za koga je svako čuo na planeti.
Izumitelj Aleksandar Fleming. Ironično, Fleming je bio u potrazi za “čudom od lijeka”, koji će moći da izliječi razne bolesti. Ostavio je gomilu prljavih sudova kada je krenuo na odmor. Vratio se sa puta i otkrio nešto čudno sa posuđem. Sva jela su bila pokrivena bakterijama, osim jednog čiji je dio bio “zaštićen”. Shvatio je da je taj dio blokirao bakteriju i da može da se iskoristi da se ubije širok spektar njih. Nastao je lijek penicilin, jedan od najčešćih korišćenih antibiotika danas.
Datiraju od 1903. godine i bile su napravljene od ručno šivene svile. Tomas Saliven, američki trgovac kafe i čaja, slao je uzorke svojih proizvoda klijentima upakovanih u limenke. Sve dok jednog dana nije došao do zaključka da bi bilo jeftinije da čajeve pošalje u male, ručno, ušivene svilene kese. Narudžbine su stizale, ne za čajem, već za njegovim kesicama.
Najpopularniji priča o pronalasku čipsa je vezana za kuvara po imenu Džordža Krum. On je 1853. godine bio kuvar u jednom restoranu u državi Njujork, kada je jedan kupac sve vrijeme vraćao tanjir sa prženim krompirom nazad, tražeći da mu budu dijelovi isječeni tanje i da se prže duže. Džordža je iritirao kupac, isjekao je krompir na vrlo tanke dijelove, pržio ih dok se nisu zakrivili i posolio ih. Umjesto da se ljuti zbog krompira, kupac je tražio više i pokrenuo revoluciju. Bili su poznati kao Saratoga Čips, nazvan po gradu gdje je i nastao.
Hemičari farmaceutske kompanije “Fajzer” razvijali su pilulu za liječenje kardiovaskularnih bolesti. Godine 1991. nešto je iskrslo, bukvalno. Testirane osobe su prikazale sporedne i “čudne” efekte u liječenju. Pilula, kasnije nazvana vijagra, odobrena je 1998. i pokazala se neuspješna za liječenje bolesti srca. Ali, neočekivano je liječila erektilne disfunkcije.
Izvor: Telegraf
Foto: sxc.hu crisg/sasicd/SElefant
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.