Prodaja sekundarnih sirovina sve češća i putem oglasa

U potrazi za kojom markom više, mnogi građani se okreću prikupljanju sekundarnih sirovina, koje prodaju otkupljivačima.

Sve je više oglasa putem kojih se otkupljuje sve i svašta – od kartona do neispravnih računara, starih automobila, gvožđa.

U preduzeću “Čistoća” su rekli da zasad otkupljuju sekundarne sirovine samo od pravnih lica.

“Pošto raspolažemo većom količinom tog otpada, sigurno ćemo u narednom periodu krenuti i s otkupom od fizičkih lica. Radimo s tržnim centrima na području grada, a najviše otkupljujemo karton i jednim dijelom najlon”, rekao je Jasminko Boganić, direktor “Čistoće”.

U preduzeću “Grand-promet” su nam rekli da se bave otkupom svih vrsta papira, streč folije i PET ambalaže.

“Otkupljujemo od trgovina i javnih ustanova. Cijena za sve vrste papira je 11 feninga, 35 za najlon i prozirnu PET ambalažu, te šarenu ambalažu 15 feninga”, rekla je Gordana Vrhovac, direktor “Grand-prometa”.

Ona je dodala da najviše otkupe kartona i streč folije, te da od fizičkih lica mjesečno otkupe 200 tona na području Banjaluke i Laktaša.

Putem oglasa građani sve više otkuplju sekundarne sirovine, koje kasnije prodaju po višoj cijen.

“Nedavno sam prodao dva stara akumulatora za 16 KM. Povremeno prodam nešto od tih sirovina da mi ne smetaju kod kuće”, rekao je jedan sugrađanin.

Građani najčešće prodaju staro željezo, koje je od 40 do 60 feninga po kilogramu, aluminijum je dvije, mesing košta pet maraka, dok je najskuplji bakar, te se za kilogram može dobiti od osam do 9,5 KM.

Eko-kontejneri

Za sve one koji ne prodaju ove sirovine, reciklažnog otpada se mogu riješiti putem 88 eko-kontejnera u gradu, koji su raspoređeni na 35 lokacija, a namijenjeni su za papir, staklo, plastiku i metal. Prema procjeni Lokalnog plana upravljanja čvrstim otpadom za urbano područje, nedostaje još 170 lokacija s eko-ostrvima.

Izvor: Nezavisne