Objavljeno: 5. 9. 2012 u 10:19h
Odrasli se dnevno prosječno nasmiju samo 15, a djeca čak 400 puta. Smijeh je ipak najbolji lijek, zato se ugledajte na djecu.
Smijeh uzrokuje mnoge fiziološke promjene u našem organizmu. Usljed jakog i dugotrajnog smijanja više od tristo različitih mišića dijafragme, lica, trbuha, leđa, nogu i ruku postaje aktivno, očne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže, te dostiže brzinu i do 100 km na sat. Podiže se i frekvencija srca, koja može dostići i 120 otkucaja u minuti. Zahvaljujući tome, aktiviraju se odbrambene snage organizma, potiče se izmjena materija i opskrbljenost krvlju srca i pluća, te snižava krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Pored toga, smijeh razgrađuje hormone stresa adrenalin i kortizol, pa na taj način relaksira čitav organizam.
Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kiseonikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja.
Uvažavajući pozitivne posljedice smijanja, više je nego očito da je ono poticajno i zdravo za ljudski organizam u cjelini. No, iako je pozitivne efekte smijeha opisivao još Charles Darwin, naučna su istraživanja započela tek 60-ih godina prošlog vijeka kada je i nastala gelotologija, nauka o uticaju smijeha na ljudsko tijelo.
Smijeh dokazano jača imunološki sistem ljudskog organizma potičući stvaranje i koncentraciju ćelija koje uništavaju tumorske ćelije i bakterije, viruse i ostale mikroorganizme, uzročnike mnogih bolesti. Pogoduje i funkcionisanju srca i krvotoka, redukuje hormone stresa, adrenalin i kortizol, potiče cirkulaciju i opskrbljenost kiseonikom te tako smanjuje holesterol u krvi, začepljenost arterija, pojavu krvnih ugrušaka i visoki krvni pritisak, a time i opasnost od infarkta.
Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kiseonikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja. S obzirom da se usljed smijanja luče i hormoni sreće, endorfini, koji između ostalog ublažavaju bolove, smijanje je i prirodni analgetik. Naučna istraživanja dokazuju da terapije smijehom ublažavaju ili čak i uklanjanju bol kod artritisa, grčeva u mišićima, spondiloze te usljed glavobolje i migrene.
Kako smijanje opskrbljuje krvlju i relaksira mišiće, smanjuje nivo hormona stresa i potiče lučenje hormona sreće, ono je i najprirodniji i najučinkovitiji lijek protiv, za zdravlje pogubnog, stresa. Osim toga, kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja. Naučna istraživanja pokazuju da bolnice u kojima klovnovi nasmijavaju bolesnu djecu, i npr. pacijente koji boluju od Alzheimerove bolesti, imaju bolje rezultate u liječenju.
Smijeh je muzika duse
Smijeh ne godi samo tijelu, nego i našoj psihi. Hormoni sreće serotonin, endorfin, dopamin i noradrenalin, koji se luče usljed smijeha, djeluju direktno na ljudski mozak stvarajući osjećaj zadovoljstva i ugodnosti. Osim što potiče dobro raspoloženje, smijeh je djelotvorni obrambeni mehanizam koji pomaže ljudima u kriznim životnim situacijama, dajući im snagu da ih uspješno prebrode i pružajući vjeru u budućnost. Oslobađa, ili na podnošljiv nivo svodi, psihičku bol koja nastaje kao posljedica različitih kompleksa (npr. zbog fizičkog izgleda, osjećaja manje vrijednosti i sl.).
Kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja.
Terapija smijehom pomaže u ublažavanju psihičkih oboljenja kao što su depresija, anksioznost, živčani slom ili nesanica, te smanjuje različite emocionalne i psihičke poremećaje. Teško oboljelim osobama smijeh pomaže da se suoče, prihvate i nose sa svojom bolešću, a kod ostalih bolesnika olakšava liječenje i ozdravljenje.
Smijeh je i najzdraviji ventil kojim se čovjek oslobađa negativnih osjećaja kao što su strah, ljutnja, agresivnost ili trema. Omogućava objektivnije sagledavanje stvarnosti, oslobađa od okova obrazaca u razmišljanju, pa tako potiče pažnju, koncentraciju i kreativnost. Doda li se tome i činjenica da pozitivno utiče i na samopouzdanje i samokritičnost, ne čudi da mnogi menadžeri unose humor u radno okruženje kako bi osigurali pozitivnu atmosferu i povećali produktivnost.
Izvor: Coolinarika