Ništa od druge banjalučke gimnazije

Banjaluka kao vodeći, najveći i faktički i glavni grad Republike Srpske, ipak nije tog kalibra da može da parira velikim gradovima kao što su Beograd, Zagreb ili Sarajevo, barem po broju gimnazija.

Iako se proteklih godina često polemisalo o temi “druge banjalučke gimnazije”, te su postojale mnoge inicijative za osnivanje još jedne gimnazije, ta ideja nikad nije realizovana.

Podsjetimo se, 2012. godine sve je bilo spremno za otvaranje Druge banjalučke gimnazije, odluka, pa i lokacija.

Ovdje je trebala biti Druga banjalučka gimnazija

Druga banjalučka gimnazija trebalo je da bude otvorena do početka 2012/2013. školske godine.

Tada je najveće zanimanje učenika vladalo upravo za gimnaziju i sve je bilo- skoro gotovo.

Naime, druga gimnazija bi se nalazila u prostoru koji je nekada koristila Investiciono-razvojna banka (IRB) RS, u Ulici Mladena Stojanovića.

Slijedeće na redu je bila procjena prostora, kako bi se utvrdilo uz kolika ulaganja je prostor ove zgrade moguće prilagoditi potrebama škole.

“Potreba za osnivanjem druge gimnazije postoji s obzirom na to da kapaciteti Gimnazije Banjaluka nisu dovoljni da prime sve zainteresovane učenike”, rekla je tada portparol Ministarstva prosvjete Branka Rogač.

“Resorno ministarstvo je svjesno tog snažnog pritiska učenika da pohađaju gimnaziju, zbog čega su se i opredjelili za osnivanje još jedne takve škole. Nastojaćemo sve pripremiti kako bi druga gimnazija bila osnovana do početka školske 2012/2013. godine. Ona bi svakako preuzela dio nastavničkog kadra i učenika iz postojeće gimnazije, rasteretila taj kapacitet i sigurno obezbijedila kvalitetniju nastavu, odnosno bolje uslove za izvođenje nastave”, dodala je ona.

Rogačeva je tada istakla da će broj odjeljenja i učenika u novoj gimnaziji biti razmatran u okviru upisne politike za sljedeću školsku godinu.

“Biće razmatran i upisni plan, u kojem će biti precizirani i smjerovi koji će im biti na raspolaganju”, pojasnila je ona.

Zoran Pejašinović, tadašnji direktor jedine gimnazije u Banjaluci, rekao je da decenijama postoji potreba za otvaranjem druge gimnazije u gradu na Vrbasu.

“Danas imamo 1.286 učenika u Gimnaziji i to je previše iz svih razloga, i socijalnih i pedagoških, a rasterećenje u fizičkom smislu bi stvorilo uslove da se organizuje kvalitetnija nastava u ovoj školi, te da se opremi više kabineta”, rekao je Pejašinović i dodao:

Otvaranje druge gimnazije bi stvorilo uslove i da se ove škole vremenom profilišu, pa da prerastu u matematičku, odnosno filološku, te da se možda stvori prostor i za otvaranje odjeljenja sportske gimnazije.

Zanimljivost je i da je jedan bivši učenik trenutno jedine gimnazije u Banjaluci istražujući ovu temu, došao do podatka da je Banjaluka najveći grad u regionu i šire, sa samo jednom javnom državnom gimnazijom.

Da će tako za sada i ostati, potvrđuju nam sagovornici 10 godina kasnije.

Tako direktorica banjalučke Gimnazije Vita Malešević, koja u ovoj ustanovi radi već tri decenije kaže:

“Postojali su i razni prijedlozi o reformi sadašnje gimnazije, međutim ni to se nikad nije realizovalo”, kaže ona.

Za početak rekonstrukcija sadašnje gimnazije

Kako od podizanja sadašnje zgrade gimnazije nije bilo znatnijeg ulaganja, u cilju rekonstrukcije objekta i poboljšanja uslova za rad škole, prvo i osnovno je da institucije Republike Srpske i Grad Banja Luka, pomognu sadašnjoj Gimnaziji, navodi Malešević.

“Međutim, ukoliko nadležne institucije procijene da će osnivanje još jedne gimnazije na teritoriji grada doprinijeti unapređenju obrazovanja i vaspitanja, JU Gimnazija Banja Luka će zasigurno biti spremna da pomogne ovakav projekat”, kaže Malešević.

U posljednjoj deceniji smanjen broj upisanih

Evidentno je da čitave porodice, pa samim tim i učenici zreli za srednju školu, odlaze iz Republike Srpske Tako direktorica Malešević,na pitanje kakav je odaziv mladih ljudi koji bi željeli pohađati gimnaziju, kaže:

I dalje postoji veliko interesovanje za školovanje i sticanje znanja u JU Gimnaziji. Ali, u posljednjoj deceniji se značajno smanjio broj učenika koji treba da pohađaju srednje škole u našem gradu i posljedično to utiče na broj učenika koji se prijavljaju na konkurse za upis u JU Gimnaziji.

Odjeljenja imala 35, sada i tek 22 učenika

Prosječni broj upisanih učenika je od 250 do 300. Odjeljenja su se smanjila tokom godina. Još prije desetak godina prosječan broj đaka u odjeljenju bio je 35, čak i više, sada je 22-25, rijetko imamo 30-31 (računarsko-informatički smjer).

Gimnazija i dalje prednjači po zainteresovanosti mladih

Iako je očigledno da živimo u vremenu kada se na neki način favorizuju stručna zanimanja, pa samim tim i takve vrste škola, to ne predstavlja nikakav problem za banjalučku Gimnaziju, koja prema riječima direktorice, odolijeva tim promjenama, te modernim trendovima.

Svako vrijeme ima neke svoje favorite, ništa nije baš mnogo mijenjalo Gimnaziju u tom smislu. Uvijek je bilo učenika koji žele da pohađaju samo ovu školu i mislim da će tako i ostati. Stručne škole moraju da postoje, moraju i da se mijenjaju, ali mora postojati i škola za opšte obrazovanje. To će uvijek biti naša škola – navela je Malešević.

Nema opravdanosti za drugu gimnaziju

I iz Gradske uprave poručuju da trenutno nema opravdanosti za projekat druge banjalučke gimnazije.

“S obzirom na to da, nažalost, sve manji broj djece upisuje, kako osnovnu, tako i srednje i visoke škole, smatramo da u ovom momentu nema opravdanosti za pokretanje inicijative za osnivanje još jedne srednje škole tipa gimnazije. Ukoliko bi se u nekom narednom periodu ukazala potreba i mogućnost za osnivanje nove ili proširenje kapaciteta postojećih gimnazija, Grad će svakako, u svojoj nadležnosti, podržati takvu inicijativu”, navela je Branka Vukičević samostalni stručni saradnik za projekte iz oblasti nauke i obrazovanja u Gradskoj upravi Banjaluka.

Banjaluka.com / Autor: Darko Dragić / #FirstStep2021