Opojni stimulativ: Smrtonosna doza 30 maraka!

Opojni stimulativ pod imenom “poppers rush” i “poppers gold”, koji je zabranjen u gotovo svim zemljama svijeta u RS se i dalje slobodno prodaje jer nijedna od zvančnih institucija još nije nadležna niti zadužena za njegovu kontrolu!

Ljekari tvrde da ovaj prah, koji se ušmrkava kroz nos kako bi se postiglo stanje euforije, pojačava seksualni nagon do brutalnosti i izazvale halucinacije te može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih problema pa čak i do smrti.

Međutim, iako ima brojne nuspojave i opasan je po zdravlje, ovaj prah se u Banjaluci može kupiti u seks-šopovima i pojedinim kafićima, na koncertima, preko oglasa i na profilima društvne mreže Fejsbuk, gdje ih dileri otvoreno nude po veoma povoljnim cijenama kao “legalnu drogu” koja garantuje odličan provod koji dovodi do “divljeg seksa”. Dejstvo ušmrkanog praha počinje za samo nekoliko trenutaka, dovodeći do ubrzanog rada srca i krvotoka koji donosi “osjećaj uzbuđenja kojim se dostiže vrhunac kroz samo nekoliko sekundi”.

Opasna hemija

Prah djeluje i kao sredstvo za opuštanje mišića, zbog čega je ovaj prah posebno popularan među gej populacijom, a oni koji kupuju više od jedne bočice, koja košta oko 30 maraka, dobijaju specijalni popust. Ono što dileri ne govore, a korisnike bi moglo koštati života, jeste da se “poppers” ne smije koristiti u kombinaciji sa alkoholom i da, ukoliko se proguta, može lako dovesti do smrtnog ishoda.

Doktor Siniša Dragojević, sa Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Banjaluka, koji radi sa zavisnicima o drogama, kaže da hemikalije koje sadrži ovaj prah imaju svoju primjenu u medicini jer ih ljekari daju kao protivotrov kod trovanja cijanidom. On upozorava da se sa “poppersom” ne bi trebalo igrati, pogotovo ne oni koji piju alkohol ili nisu poptuno sigurni u svoje zdravlje.

– Na ovim bočicama, koliko sam vidio, piše da se se treba prestati sa konzumiranjem ako dođe do mučnine, glavobolje ili povraćanja, ali se ne govori da je alkil-nitrit često smrtonosan ako se popije. Ovo nije droga u onom smislu riječi u kojem mi liječimo naše pacijente, ali da je opasna hemija koja može da ubije onoga koji je ne koristi za ono čemu je namijenjena i svakako bi trebalo da se kontroliše – kaže dr Dragojević.

Ovaj prah je ilegalan u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i većini evropskih država, dok su visoke kazne za njegovo korišćenje predviđene u Irskoj, Italiji, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji. U ostalim zemljama, posjedovanje “poppersa” nije zabranjeno, ali jeste njegova prodaja.

Pozivom u jedan banjalučki seks-šop saznali smo da oni prodaju ovaj stimulatv i da košta 30 maraka. Prodavac “poppersa” u Banjaluci kojeg smo kontaktirali objasnio je, misleći da smo kupci, kako ovu “legalnu drogu” nabavlja od kolege koji je nabavlja “negdje u inostranstvu”.

– Nije opasno, ali ne treba ga uzimati sa alkoholom. Jedna bočica toga može da “odradi” veče da “drži” desetoro ljudi i da ih opusti, a ako je koristite kao afrodizijak, onda vam može biti sedmicu dana. Nema straha od policije, to je legalna droga – objasnio je prodavac.

Stiže ilegalnim putevima

U Ministarstvu unutrašnjih poslova RS kažu da još nisu imali susreta sa dilerima i korisnicima “poppersa”, kao i da se on još nije našao na listi zabranjenih supstanci.

– Znamo za taj stimulativ i da je u nekim inostranim zemljama zabranjen, ali kod nas još nema zakonske zabrane. Sve dok ne bude zabranjen, on je legalan, a po tim pitanjima najbolje je da se obratite Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS sa pitanjima o štetnosti i zabranjivanju supstanci – kaže Mirna Šoja, portparol MUP-a RS.

S druge strane, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, međutim, rekli su da nisu nadležni i da su pitanja koja smo im postavili ipak za Agenciju za kontrolu lijekova i medicinskih sredstava BiH. Konačno, u pomenutoj agenciji, uz napomenu da su zaduženi za zaštitu zdravlja stanovništva i to obezbjeđivanjem kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, potvrdili su nam da ovaj proizvod kod nas dolazi ilegalnim putevima.

– U skladu sa svojim djelokrugom rada ne raspolažemo podacima o ovoj supstanci i nemamo mogućnost da kontrolišemo njen promet – rekla je Tijana Spasojević, šef Odseka za informisanje o lijekovima i medicinskim sredstvima u agenciji.

Izvor: Pressrs.ba