Mladi pjesnici čuvaju poetsku tradiciju

Srpski pjesnici su optimistični kada je riječ o opstanku poezije, jer vjeruju da je srpska pjesnička tradicija dobro zaleđe novim tokovima poezije i savremenim stvaralačkim pogledima.

Svjetski dan poezije biće sutra obilježen različitim manifestacijama širom svijeta, kao i u Banjaluci i Beogradu, kada će pjesnici na svim jezicima čitati stihove.

– U danima moje mladosti bilježili smo svako godišnje doba, a proljeće posebno, jer smo smatrali da je proljeće najljepši lirski treptaj u svakom čovjeku, a posebno u mladom biću, pa smo se kao pisci trudili da progovorimo u čast poezije – prisjetila se književnica iz Banjaluke Stevka Kozić-Preradović, koja je najveći dio svog književnog opusa posvetila poeziji.

Smatra da je danas malo drugačija situacija, te da se mladi ljudi sve rjeđe odlučuju da čitaju knjige.

– Bez obzira na tu činjenicu, mladost nije presušila, ona traje, a gdje ima interesovanja za poeziju, biće i pisaca i publike – kazala je Kozić-Preradović.

Da je situacija u srpskoj poeziji optimistična, smatra i književnik iz Kraljeva Dejan Aleksić, dobitnik nagrade “Meša Selimović” i autor više zbirki pjesama, kao i brojnih knjiga za djecu.

– Prilike u pesničkom stvaralaštvu na srpskom jeziku danas su daleko bolje od većine prilika u našem društvu. Naša pesnička tradicija dobro je zaleđe novim tokovima poezije i savremenim stvaralačkim maticama – ističe Aleksić.

Smatra da iz pozicije urednika časopisa za književnost “Povelja” ima dovoljno prostora da sagleda poetsko mnogoglasje koje posljednjih godina bruji u srpskoj poeziji.

– Pojavili su se sveži, mladi i hrabri pesnički glasovi, katkada usamljeni, ali neretko i manifestno okupljeni – dodaje on.

Dejan Aleksić biće gost na manifestaciji “Dan poezije”, koju sutra organizuje Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske.

Književnik Radomir D. Mitrić, koji živi i stvara u Kragujevcu, smatra da je kapitalističko tržište koje promoviše trenutne, instant vrijednosti iniciralo pojavu komercijalizacije literature.

– Poezija koja je tavorila sa nadrealističkim nasljeđem imala je šansu da se spasi u knjigama koje su pisali neosimbolistički pjesnici, od kojih je svakako bio najznačajniji Ivan V. Lalić. Današnja pretjerano liberalna demokratizacija nastoji da na svaki način poništi kod tradicije – rekao je D. Mitrić.

Naglašava da se poezija nikad više nije pisala kao u današnje vrijeme.

– To su najčešće knjige koje objavljuju neke manje izdavačke kuće, koje ne mogu bitno uticati na opšte književno stanje. Više nema mladih pjesnika kojima je bitno utkivanje u tradiciju, iako će se samo po tome sve mjeriti u budućim istorijama književnosti, kako se uvijek i mjerilo – kaže D. Mitrić.

Objasnio je da danas istinska poezija živi samo u tihovanju, čekajući da je probudi i uzvisi generacija koja neće robovati tržišnim pravilima.

– Imajući u vidu istorijski aspekt, pjesništvo je karakteristično za ovaj prostor i veoma je važno da nastavimo njegovati ovaj vid stvaralaštva. Mislim da imamo odlične pjesnike i pjesnikinje svih generacija i poetika, te autore poezije za djecu – rekao je banjalučki književnik Berislav Blagojević i dodao da se na Sajmu knjiga u Lajpcigu uvjerio da se poezija još uvijek rado piše i čita.

Poezija za djecu

– Teško je napisati nešto novo u poeziji za decu posle Duška Radovića, Ljubivoja Ršumovića, Vlade Andrića, Moša Odalovića i čitave plejade pesnika koji su postavili tako visoke domete. Teško je, ali nije nemoguće. Želim da verujem da nam predstoji period pojavljivanja mladih, dobrih, neafirmisanih, a originalnih autora u toj oblasti – kazao je Dejan Aleksić.

Izvor: Glas/Aleksandra Madžar