Rezultati (ne)rada Suda i Tužilaštva BiH: Skoro 30 godina od kraja rata nije procesuirano 3.000 osumnjičenih za ratne zločine

Krajem sljedeće godine ističe još jedan rok koji je Savjet ministara BiH postavio pred pravosuđe BiH za procesuiranje ratnih zločina.

Međutim, sudeći prema dosadašnjoj praksi Suda i Tužilaštva BiH, Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, kako je inače nazvan dokument koji je do sada više puta usvajan i podržavan, a njegova realizacija prolongirana jer su rezultati, najblaže rečeno, bili “tanani”, ni ovog puta neće biti realizovana.

Naime, početkom ove godine Savjet ministara je produžio rok za rad na predmetima ratnih zločina pred pravosuđem BiH do kraja 2025, iako je prethodni rok bio postavljen do kraja 2023. godine. Koliko je do sada urađeno, najbolje pokazuju podaci da je pred Sudom BiH i dalje neprocesuirano više od 300 predmeta ratnih zločina i oko 3.000 osumnjičenih!?

Od tog broja, ubjedljivo najveći dio odnosi se na osumnjičene i optužene u predmetima ratnih zločina počinjenih nad Srbima, a porodice i potomci srpskih žrtava posebno su ogorčeni time što “najkrupniji” predmeti, kao što su suđenje Atifu Dudakoviću, zločin u Dobrovoljačkoj ulici, masakr nad srpskim civilima u Jošanici, Trnovu, Posavini, kao i brojnim drugim lokacijama, i dalje “tapkaju” u mjestu.

– Strategija kao dokument je postavljena izuzetno dobro i kvalitetno. Međutim, kad postavite bilo koje pitanje vezano za Revidiranu strategiju nemate mogućnost da raspravljate o pojedinačnim predmetima, nego samo o nekim opšte stavovima. Tako imate situaciju da strategija ostaje mrtvo slovo na papiru, jer neće biti ispoštovani rokovi koji su zadani – kaže za Srpskainfo direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Viktor Nuždić.

Čak i kada bi se ovog trenutka, dodaje on, podigle optužnice za sve osumnjičene za ratne zločine, to ne bi značilo da će ti predmeti biti i riješeni.

– Procesi pred Sudom BiH traju desetine godina. Ko će dočekati njihove epiloge? Od rata je prošlo 30 godina i postavlja se pitanje ko je još ostao od svjedoka, preživjelih žrtava, a, na kraju, i samih izvršilaca zločina – pita Nuždić.

Između ostalog, on ističe da najveći dio zločina nad Srbima nije uopšte procesuiran, ili je to, prema njegovim riječima, urađeno na neadekvatan način.

– U slučaju Đure Matuzovića i drugih za zločine nad Srbima u Posavini optužnica je potvrđena u januaru 2017, a još nemamo ni prvostepenu presudu. Optužnica protiv Džemala Hadžića i drugih za zločine u Čemernu podignuta je 2018, a još nemamo bilo kakav sudski epilog. Tu je i predmet Esada Ramića i drugih za Konjic, a poseban slučaj je Atifa Dudakovića gdje presude nema ni na vidiku, iako je prijava za zločine protiv njega podnijeta još prije 18 godina! U Jošanici je pobijeno 56 ljudi, od troga troje djece, starci, 11 bračnih parova, a čekali smo na optužnicu 30 godina. Takvih primjera ima bezbroj, a svaki put kad postavimo ovakva pitanja kao odgovor dobijemo floskule kako je, navodno, napadnuta nezavisnost pravosuđa – kaže Nuždić.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina, podsjećamo, usvojena je još 2008. godine i predviđala je da se na nivou pravosuđa BiH procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, dok bi ostali “manje složeni” trebalo da budu prebačeni na nivo entiteta i završeni do 2023.

Krajem 2015. godine istekao je rok za rješavanje najsloženijih predmeta pred Sudom BiH, pa je zbog toga usvojena Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta.

Izvor: Srpska info