Sport i kultura važniji od posla i stana!

Grad Banjaluka stavio je na javni uvid radnu verziju Omladinske politike grada za period od naredne četiri godine, a prema ovom dokumentu, najvažnije stavke za poboljšanje života mlade populacije su obrazovanje, kultura i fizička kultura mladih, za šta će biti izdvojeno 27,6 miliona maraka, te zaštita životne sredine, što će gradski budžet koštati 12,4 miliona maraka.

Ukupna sredstva neophodna za implementaciju akcionog plana omladinske politike Banjaluke su 46,2 miliona maraka.

U postojećeg stanja, navedeno je da najveći dio mladih u Banjaluci pripada stanovništvu koje živi na ivici bijede te da su gorući problemi ove populacije nezaposlenost, koja je veća od 50 odsto, te nemogućnost rješavanja stambenog pitanja. Međutim, za ove stavke u naredne četiri godine planirano je samo 2,5 miliona maraka – 1,2 miliona za zapošljavanje i 1,3 miliona za stambenu politiku za mlade.

Podsticaj stanogradnje

Međutim, u dokumentu je kao “rješenje koje se nazire” navedena mogućnost podsticanja gradnje jefitnijih stanova za mlade, koji bi kao rezultat saradnje gradskih i republičkih vlasti dobili privilegiju da se kreditno zaduže kako bi riješili stambeno pitanje.

– Rješenje problema se nazire negdje na interesa vlasti i mladih, jer mladi imaju potrebu da riješe svoj stambeni problem, a vlasti imaju interes da ih zadrže. Podrška može da uključuje podsticajnu stanogradnju od strane lokalnih zajednica uz pomoć viših nivoa vlasti, kako bi se zaduživanje i kupovina stana učinila dostupnim većem broju mladih ljudi sa nižim primanjima, a prostor za smanjenje cijene i te kako postoji – navodi se u strategiji.

Prvi strateški cilj prema ovom dokumentu je iniciranje izmjene zakonskih propisa u smislu smanjenja troškova gradnje namjenskih stanova, poslije čega bi se pristupilo iznalaženju lokacije koja je u vlasništvu grada za izgradnju omladinskih stanova. Treći strateški cilj bio bi nalaženje partnera – investitora za gradnju.

Pored stanova za mlade, jedan od rijetkih konkretnih ciljeva je i osnivanje gradskog centra za razvoj karijere, a najavljeno je i formiranje studentskog sportskog saveza, gradnja sportskih terena, otvaranje službe za psiho-socijalnu podršku djeci i omladima te pokretanje službe za podršku mladima sa posebnim potrebama i djeci iz disfunkcionalnih porodica.

Neobavezno

Ostatak dokumenta, odnosno ostale strateške smjernice, svode se uglavnom na “izrade strategija”, “podizanja svijesti”, “povećanje napora” formiranje raznih radnih grupa, “pojačavanje stepena informisanosti”, “kreiranja ambijenata” i slične neobavezujuće radnje i pojave koje su činile veći dio i svih prethodnih strategija.

Neki od strateških pravaca i ciljeva radne verzije omladinske politike Banjaluke su i nerazumljivi, a neki i smiješni. Tako je jedan od strateških ciljeva grada Banjaluka u oblasti kulture – podizanje kvaliteta umjetničkog izražavanja, a strateški cilj u oblasti informisanja je “uspostavljanje mejling liste omladinskih organizacija”. Strateški cilj u oblasti mobilnosti mladih je, vjerovali ili ne, “veća mobilnost mladih”, a u oblasti zaštite životne sredine, jedan od ciljeva je medijska promocija ekoloških problema, tipa – rješavanje problema fekalija u Vrbasu na način da se o tome obavijeste mediji.

U svakom slučaju, građani će do 30. maja imati priliku da daju svoje prijedloge, mišljenja i sugestije na radnu verziju prijedloga omladinske politike. Dokument je moguće preuzeti sa interenet stranice grada Banjaluka “www.banjaluka.rs.ba“, a sugestije treba poslati na adresu odjeljenja za društvene djelatnosti “drustvene@banjaluka.rs.ba”.

Stvaranje evropske omladine

Dobar dio Omladinske politike odnosi se na oblast ravnopravnosti polova, gdje se postojanje patrijarhalnih porodica navodi kao jedan od gorućih problema.

Podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti kod mladih imaće za rezultat stvaranje mladog čovjeka po demokratskim i evropskim standardima, navodi se u dokumentu Omladinske politike Banjaluke.

– Postojeći društveni stereotipi i predrasude duboko su ukorijenjeni u stavove mladih na području Republike Srpske. Korijen takvih predrasuda jesu partrijarhalne porodice i nizak stepen rodne osveštenosti u oblasti obrazovanja i u široj društvenoj zajednici. Kroz sistem obrazovanja, mladi su se tek upoznali sa procesom razvoja demokratskog društva i ljudskih prava, a od njihove dalje angažovanosti zavisi u kojoj mjeri će se boriti protiv predrasuda o rodnoj ravnopravnosti.

Izvor: Press/Nenad Despot