Međunarodni dan pismenosti obilježen u sjenci kovida-19

Pismenost iznad svega omogućava pojedincima da ostvare svoja prava kao građani i ljudska bića.

I iako se čini da je u vrijeme najvećeg tehnološkog napretka o osnovnoj pismenosti suvišno govoriti, činjenice pokazuju drugačije.

Međunarodni dan pismenosti obilježava se svakog 8. septembra od 1966. godine, a cilj je da se istakne važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva.

Ove godine Međunarodni dan pismenosti fokusirao se na poučavanje i značaj pismenosti u krizi kovid-19, s naglaskom na ulogu nastavnika i promjenu pedagogije.

Poražavajući su podaci o broju nepismenih u BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH je bilo skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 odsto.

U Republici Srpskoj broj nepismenih je 3,17 odsto, dok je u Federaciji BiH 2,63, a u Brčko distriktu 2,83 odsto.

Ovi podaci iznenađuju, s obzirom na to da je osnovno obrazovanje u cijeloj BiH obavezno. Oni koji ne završe osnovno obrazovanje do 17. godine mogu ga završiti u nekoj od ustanova za obrazovanje odraslih.

“Iako živimo u digitalnom dobu kada je sve više online knjiga i raznih ponuda, građani još imaju naviku da čitaju knjige i odlaze u biblioteke. S obzirom na okolnosti i virus s kojim još svi živimo, sarajevske biblioteke su se prilagodile novim uvjetima pa su ipak jedan dio svojih aktivnosti prebacile na internet. Ipak, sve aktivnosti koje se organizuju za djecu, mlade i ostale građane su sa ciljem širenja kulture čitanja”, kazala je Amela Dželilović Malešević, voditeljka Službe za rad s korisnicima u Biblioteci Sarajeva.

Narodna i univerzitetska biblioteka RS u Banjaluci obilježila je Međunarodni dan pismenosti nagrađujući čitaoce knjigama. Svi čitaoci koji su prilikom posjete NUB RS riješili male jezičke nedoumice, u vidu pismenog testa, na poklon su dobili vrijedne naslove iz srpske i svjetske književnosti.

Koncept pismenosti nekada je podrazumijevao savladavanje vještine čitanja i pisanja. Od šezdesetih godina 20. vijeka pristupa se funkcionalnom opismenjavanju, koje podrazumijeva da osoba ima mogućnost da ispravno čita, piše i govori uz razumijevanje, kao i da ima poznavanje potrebnih vještina sporazumijevanja. Uprkos svemu, danas se sa nepismenošću suočava veliki dio svijeta, a za poboljšanje nivoa istog moraće se raditi još godinama.

Izvor: Nezavisne / Autor: Nevena Vržina