Tužilaštvo traži mjere zabrane optuženima za ratne zločine u “Malom logoru” u Banjaluci

Tužilaštvo BiH predložilo je Sudu BiH mjere zabrane za 15 optuženih zbog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika počinjenih od 1992. do 1995. godine u Vojno-istražnom zatvoru Banjaluka, zvanom “Mali logor”.

Mjere zabrane predložene su za Rajka i Duška Drljaču, Milića Bućana, Gorana Jorgića, Gorana Bojića, Svetislava Cvijetića, Uroša Graba, Aleksandra Jankovića, Igora Kljakića, Milenka Letića, Borislava Milakovića, Draška Radusinovića, Gojka Soldata, Milu Vučkovića i Gorana Savića.

Tužilaštvo BiH tražilo je produženje mjera zabrane za Rajka Drljaču, te uvođenje mjera ostalim optuženima. Mjere zabrane podrazumijevaju zabranu napuštanja mjesta prebivališta, zabranu izdavanja ličnih dokumenata, kao i prelaska granice BiH s ličnom kartom, zabranu putovanja i napuštanja teritorije BiH i sastajanja sa svjedocima, ali i ostalim optuženima. Mjere zabrane Tužilaštvo BiH traži zbog postojanja mogućnosti da osumnjičeni pobjegnu te zbog uticaja na svjedoke.

Kada je u pitanju prvooptuženi Rajko Drljača, tužitilac Olivera Đurić rekla je kako postoji bojazan da optuženi ima državljanstva Republike Srbije i Slovenije, može pobjeći i tako postati nedostupan organima gonjenja u BiH.

Mjere zabrane za ostale optuženike predložene su iz istih razloga, jer postoji mogućnost da pobjegnu iz BiH.

“Kada su optuženi dobili potvrđenu optužnicu, vidjeli su i svjedoke koje je Tužilaštvo predložilo, tako da lako mogu doći do njih, uticati da promijene iskaze i time sebi olakšaju ovaj postupak”, rekla  Đurićeva, prenosi BIRN.

Branilac prvooptuženog Nebojša Pantić rekao je kako je produženje mjere kućnog pritvora za njegovog branjenika oštra mjera, te predložio da se ona preinači u zabranu napuštanja Banjeluke.

“Moj branjenik je lošeg zdravstvenog stanja i ima potrebu da u slučaju hitnosti može otići ljekaru”, kazao je Pantić.

Pantić je branilac i optuženog Uroša Graba, te je rekao kako je mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta prestroga, kao i mjera zabrane napuštanja BiH.

Kada je u pitanju prijedlog za mjere zabrane kontakta sa svjedocima i drugim optuženicima, Pantić je naveo kako se mjeri zabrane kontakta sa svjedocima ne protivi, dok mu je sporna druga mjera.

“Zabrana komuniciranja s drugim optuženicima kosi se s pravom na odbranu”, objasnio je Pantić.

I ostale odbrane su bile saglasne s time da su predložene mjere prestroge, te su zatražili od Suda BiH da odbije prijedlog Tužilaštva o uvođenju mjera zabrane.

“Za određivanje mjera zabrane mora postojati osnovana sumnja, a to Tužilaštvo nije dokazalo, iako je potvrđena optužnica”, rekao je Dragan Međović, branilac Milića Bućana.

Odbrana Gorana Jorgića kazala je kako je protiv njega već vođena istraga, te da je odlukom Okružnog tužilaštva u Banjojluci ona obustavljena zbog nepostojanja dokaza.

“Ako mu se zabrani napuštanje mjesta boravka – on živi u Laktašima, a radi u Banjaluci – ugrožava mu se osnovno pravo, pravo na rad”, navela je njegova odbrana.

Navode optužnice, kako je saopšteno, Tužilaštvo će dokazivati iskazima većeg broja svjedoka, kao i prilaganjem više stotina dokaznih materijala.

Izvor: Nezavisne