I vrane pobjegle iz sela u gradove

Nedostatak hrane u selima primorao je vrane da napuste svoja staništa, te se presele u gradove, tako da je u pojedinim urbanim sredinama u BiH primjetan povećan broj ovih ptica.

Građane je ova nesvakidašnja pojava zbunila, a stručnjaci pojašnjavaju da je to posljedica iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja.

“U naselju Paprikovac dosta je vrana, a najčešće ‘napadaju’ smeće, koje ujutru nalazimo razbacano, a odložene kese probušene. Vidjeli smo da to rade vrane. S druge strane, moja rođaka sa sela se čudila kad nam je došla u goste i vidjela koliko je ovih ptica u gradu. Kaže da na selu nema nijedne”, ispričala nam je jedna Banjalučanka.

Sličan primjer bilježi se i u Sarajevu, gdje su gradski parkovi i obale Miljacke okupirani jatima vrana, koje su uplašile građane jer su zabilježeni i napadi ovih ptica.

“Prije nekoliko mjeseci na jednom igralištu napali su majku sa djetetom, koja se, na sreću, uspjela odbraniti”, priča Sarajka iz naselja Otoka.

Stručnjaci naglašavaju da se, pored vrana, u gradove sve više sele i divlji golubovi grivnjaši, kojih se oko 90 odsto preselilo u gradska područja.

“Seosko stanovništvo skoro izumire. Šta će vrana jesti, primjera radi, na Manjači? Štaviše, čak ne mogu da othrane mlade na selu. Te ptice zbog hrane žive u blizini čovjeka”, pojašnjava Dragutin Matarugić, profesor lovstva na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Napadi vrana, pojašnjava on, bilježe se jer ptice na taj način štite svoja gnijezda.

“Sve se ptice, a posebno vrane, legu u gradskim naseljima. Ukoliko ljudi nehotično idu prema gnijezdu, one brane mlade i sigurno vas, bez ikakave dvojbe, napadaju. Ja sam se jednom prilikom u Banjaluci jedva rukama odbranio od ptice, a onda sam vidio da sam naišao pored gnijezda”, prisjeća se Matarugić.

Inače, u banjalučkoj “Čistoći” navode da problema sa održavanjem čistoće na površinama, zbog povećane brojnosti ptica, nisu imali.

Izvor: Nezavisne