Nezakonito traže brojnu papirologiju

Institucije i organizacije u BiH nemaju pravo da kroz konkurse za posao od kandidata traže dostavljanje uvjerenja o neosuđivanosti ili osuđivanosti, odnosno nekažnjavanju ili kažnjavanju, niti ljekarska uvjerenja.

Na to su juče, nakon što su im se obraćali građani, upozorili iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, u kojoj su tokom istrage utvrdili da je traženje ovakvih dokumenata suprotno domaćim zakonima i međunarodnim konvencijama.

“Ombudsmani podsjećaju da podaci o krivičnim presudama, kao i podaci o zdravstvenom stanju, spadaju u posebne kategorije ličnih podataka i traženje ove dokumentacije na konkursu predstavlja povredu Zakona o zaštiti ličnih podataka, što povlači prekršajnu odgovornost i novčane kazne do 100.000 KM”, upozorili su ombudsmani.

Još naglašavaju da su konkursi, na kojima se u traženu dokumentaciju uvrštavaju i zaštićeni podaci, a kandidati se zbog nedostavljanja odbiju, zapravo nelegalni.

Ombudsmani pojašnjavaju da, ukoliko je neophodno, institucija ili organizacija može sama da traži informacije iz kaznene evidencije, ukoliko dokaže da za to ima opravdan interes. Sa druge strane, ljekarsko uvjerenje može se tražiti samo od izabranog kandidata, po okončanju konkursne procedure.

Uprkos tome, juče smo pregledali više konkursa, te utvrdili da pojedine institucije za zapošljavanje traže dokumente koje ne smiju potraživati. I Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da nije rijetka pojava da se “sporni” dokumenti traže od onih koji žele posao.

“Ako neko primijeti takve stvari u konkursu, neka se nama obrati i mi ćemo reagovati. I mi, kada pronađemo takve konkurse, to ćemo prijaviti nadležnim institucijama. U svakom slučaju podržavam stav ombudsmana”, rekao je Bajramović.

Stav ombudsmana podržava i Tomislav Vrhovac, predsjednik Sindikata uprave RS, koji kaže da bi ove dokumente trebalo tražiti tek nakon što kandidat za posao dobije radno mjesto.

Aleksandar Radeta, sekretar Agencije za državnu upravu RS, rekao je da je novim pravilnikom definisano da ljekarsko uvjerenje treba da dostave samo izabrani kandidati.

“Kada je u pitanju uvjerenje o neosuđivanosti, to institucije traže same za svoje radnike, pojedinačno”, naglašava Radeta.

Izvor: Nezavisne