Običaji pred Vaskrs koje vjernici treba da ispoštuju

Običaji pred Vaskrs su veoma važni za vjernike, jer se njima simbolično iskupljujemo za Isusovo veliko stradanje.

Pravoslavni vjernici ove sedmice proslavljaju strasnu sedmicu, koja obilježava stradanje Isusa Hrista zbog svakog od nas. Ova sedmica obiluje običajima koje po predanju valja ispuniti.

Strasni ili veliki ponedjeljak

Ovim danom počinje sedma sedmica posta, koja se naziva velika ili strasna sedmica. Po crkvenom predanju, naziv “velika” ova sedmica je dobila zato što je u njoj Isus Hristos učinio velika djela. Isus je uništio smrt, pobijedio grijeh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju.

Naziv “strasna” sedmica je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post. Interesantno je da ovaj naziv potiče i iz narodnog predanja: u istočnoj Srbiji i Leskovačkoj kotlini, u ovoj sedmici supružnici se suzdržavaju od bračnih odnosa. Na Kosovu postoji naziv i „strašna sedmica“, jer se farbaju vaskršnja jaja, od kojih se prvo zove „strašnik“. Ono je značajno jer se vjerovalo da može da odagna strah i razbije gradonosne oblake.

Ova sedmica je radna – tada se obavljaju velike pripreme za Vaskrs, kada se ništa ne radi.

U jugoistočnoj Srbiji ova sedmica se zove i “zavalita”. Tog dana se strogo postilo – samo se jednom dnevno uzimalo nešto veoma malo, poput vode ili kafe. Čak je i stoka bila izložena postu. Nije bilo pjesme kao u Cvjetnoj sedmici, niti se igralo kolo. Ljudi su se tih dana posebno posvećivali dobrim djelima, u znak poštovanja prema Isusovom stradanju.

Velika srijeda

Ovo je posljednji puni radni dan u sedmici. Ženama je bilo zabranjeno da šiju, kao i u Cvjetnoj sedmici. Ljudi su se trudili da stoku dobro nahrane, kako bi se narednih dana mogli posvetiti prazničnim običajima. U Negotinskoj krajini čupao se burijan – biljka za koju se vjerovalo da ima magijsku moć i štiti od vještica. Burijan je imao primjenu i u narodnoj medicini. Ponegde se i na Veliku srijedu farbaju vaskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se farbaju crno i nazivaju „kaluđeri“.

Veliki četvrtak

Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice posađene tog dana biti napredne. Takođe su se obavljale obredne radnje oko stoke – da bi bila zdrava, jaka i da bi se množila i davala mlijeko. Žene su odlazile na rijeke, gdje su palile svijeće pričvršćene za male daske i puštale ih niz vodu – ritual u čast duša pokojnika.

Veliki petak

Na ovaj dan, prema Jevanđelju, dogodilo se veliko Isusovo stradanje. Taj događaj se naziva i „iskupnina“, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe. Veliki petak se još naziva i „petak stradanja“ i tada se praktikuje najstroži post.

Na ovaj dan se farbaju vaskršnja jaja, a običaji variraju od kraja do kraja. U Leskovačkoj kotlini stočnoj hrani se dodaje crveno jaje da bi stoka napredovala. Negdje se toga dana ide u lov na rakove, a negdje na zečeve – jer se vjerovalo da zečija krv pomaže ženama koje ne mogu da zatrudne. U banatskim selima je bio običaj da muškarci koji su služili vojsku čuvaju Hristov grob u crkvi sve do Vaskrsa.

Velika subota

I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. U okolini Leskovca naziva se još i „dugačka subota“, jer podsjeća na duge Isusove muke. U Bosanskoj krajini i Hercegovini ovaj dan se zove „crvena subota“, jer se jaja farbaju crveno, u znak vaskrsnuća. Tog dana se mesi vaskršnjak – obredni kolač sa bosiljkom i utisnutim slovom, često ukrašen jajima, uključujući jedno bijelo u sredini. Djeca se njime daruju na Vaskrs.

Vaskrs

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Prema Jevanđelju, Isus je razapet na Veliki petak, a njegovi tajni učenici Josif i Nikodim su ga prenijeli u grobnicu. Na Vaskrs počiva čitava osnova hrišćanske vjere – nada u vaskrsnuće.

Datum Vaskrsa ustanovljen je 325. godine na Saboru u Nikeji. Tada je odlučeno da se Vaskrs slavi u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji uslijedi nakon proljećne ravnodnevnice. Pravoslavna crkva je ostala vjerna tom načinu računanja, dok je Katolička crkva odstupila u 16. vijeku.

Postoje brojni običaji i vjerovanja vezani za Vaskrs, koji se tiču zdravlja, uspjeha i napretka. Glavni običaj je tucanje jajima – pobjednik uzima jaje poraženog. Poslije sedam sedmica posta, djeca Vaskrs započinju mrs jajetom. Djecu se ujutru trlja po licu crkvenim crvenim jajetom da bi bila zdrava i rumena.

Vjerovalo se i da je dobro obnoviti garderobu i obuću. Prvo bojeno jaje se zove „čuvar“, „čuvarkuća“, „izmamak“ ili „pereške“ – i čuva se cijele godine kao zaštita od bolesti i vremenskih nepogoda. Jaje se zakopava u mravinjak za napredak domaćinstva, a ljuske se mrvljene da vještice ne bi preko njih prelazile rijeku, prenosi NSuzivo.

Vaskrs traje tri dana – nedjelju, ponedjeljak i utorak. Tog dana se svi pozdravljaju sa „Hristos vaskrse“, a odgovara se „Vaistinu vaskrse“!

Izvor: Nezavisne