Plantaže Pančićeve omorike niču na jesen širom Srpske

U Centru za sjemensko-rasadničku proizvodnju, pod budnim okom stručnjaka, već godinu dana uzgaja se 10.000 sadnica Pančićeve omorike koje će na jesen biti zasađene na plantaže u Višegradu, Rogatici, Srebrenici i Ribniku sa ciljem očuvanja ove endemične vrste koja postoji samo na lokalitetima Srpske i Srbije.

Svjesni da jedan od najatraktivnijih četinara na svijetu, Pančićeva omorika, zbog požara i niza drugih negativnih faktora nestaje iz svojih staništa, akademska zajednica i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS pokrenulo je projekat za očuvanje i zaštitu ove ugrožene vrste. 

Tokom jeseni 2022. godine intenzivno su sprovodili aktivnosti na sakupljanju sjemena sa omorika na lokalitetima u Srpskoj. Profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, koji je duže od decenije dušom i tijelom posvećen očuvanju Pančićeve omorike, Milan Mataruga priča za “Glas” da su uspjeli sakupiti šišarice sa nešto više od 110 stabala omorike i to sa sedam lokacija. 

“Za nešto više od stotinu stabala smo uspjeli doraditi sjeme, ali nažalost sa nekih stabala je ono bilo šturo. Pokazalo se da populacije koje su najviše ugrožene imaju i najveći broj jedinki sa veoma lošim kvalitetom sjemena. U proljeće 2023. godini dorađeno sjeme smo zasijali u Centru za sjemensko-rasadničku proizvodnju u Doboju, strogo vodeći evidenciju o svakoj liniji srodnika. Za svaku sadnicu se zna ko joj je “majka”, odnosno sa kojeg stabla je uzeto sjeme”, objasnio je slikovito Mataruga. 

Sadnice su godinu dana provele u plasteniku, u takozvanim kontejnerima, a proljetos su iznesene vani gdje se intenzivno vodi računa o njihovom rastu kroz sistem prihrane, zalijevanja, nadzora i kontrole zdravstvenog stanja. 

“Koristimo najnovije tehnologije proizvodnje sadnog materijala, praćenje takozvanom švedskom tehnologijom. Sadnica trenutno ima nešto više od 10.000. Očekujemo da će na jesen dostići visinu od oko 25 centimetara kada će biti spremne da se presade na teren”, naveo je on. 

Mataruga nadalje objašnjava da će dio sadnica biti vraćen na lokalitete odakle sjeme potiče, a dio na plantaže koje će imati prevashodno cilj da sačuvaju ovu ugroženu vrstu.

“Posljednjih mjeseci smo intenzivno tragali za najboljim lokalitetima za podizanje plantaža. Odlučili smo da to bude na području Višegrada, Rogatice i Srebrenice, gdje je najviše i bilo Pančićeve omorike te za jedan lokalitet u zapadnom dijelu Srpske, koji će vjerovatno biti na području Ribnika”, naveo je Mataruga i dodao da je pronalazak idealne lokacije mukotrpan posao jer se mora poklopiti mnogo faktora, počevši od toga da je zemljište pogodno za Pančićevu omoriku, da je u vlasništvu Srpske pa do toga da je teren pristupačan za obrađivanje. 

Sve aktivnosti na sakupljanju sjemena, njegove dorade i proizvodnje sadnog materijala, priča Mataruga, finansiralo je resorno ministarstvo dok tim akademskih istraživača radi isključivo volonterski jer smatraju da je očuvanje ove vrste četinara njihova dužnost i obaveza.

Mataruga dodaje da su za realizaciju projekta dobili i podršku dviju međunarodnih institucija, UNDP-a i švajcarske nevladine organizacije koja finansira očuvanje rijetkih, ugroženih vrsta. 

“Akcenat švajcarske organizacije je na vrstama u Južnoj Americi, Africi, Aziji, a jedini projekat koji su podržali u Evropi je zapravo očuvanje Pančićeve omorike. Oni nam pomažu da kroz istraživanja i testiranja postavljamo oglede i obnavljamo omoriku na mjestima gdje se od prirode javlja. UNDP nam pomaže u izboru lokaliteta i osnivanju plantaža”, rekao je profesor Mataruga koji trenutno priprema radove za međunarodni časopis na temu onog što je Srpska uradila sa sjemenom, ali i na terenu. 

Mataruga naglašava da je Pančićeva omorika unikatna vrsta koja porijeklo vodi iz ledenog doba, postoji samo na području Srpske i Srbije te je genetički resurs od trenutne i potencijalne važnosti koji mora biti sačuvan. 

“Naši planovi zasnovani na višegodišnjim naučnim istraživanjima se ostvaruju i vjerujem da ćemo do kraja godine imati presađene sadnice prema najnovijim principima po kojima se radi očuvanje ugroženih vrsta. To će biti veliki rezultat s kojima Srpska može da izađe na međunarodnu scenu i da bude ponosna”, podvukao je Mataruga.

Milan Mataruga kaže da će za podizanje četiri konzervisana zasada biti potrebno mnogo novca te je podrška društvene zajednice dobrodošla.

“Lokaliteti se moraju detaljno očistiti, uzorati, praktično pripremiti kao da se sije kukuruz ili pšenica. Kada omorike zasadimo neophodno je ograditi teren kako bi ih zaštitili od stoke i divljih životinja. UNDP je obećao da će potpuno finansirati podizanje jedne plantaže, a spremnost da pomognu iskazali su i neki drvoprerađivači iz privatnog sektora. Pomoći mogu i lokalne zajednice, preduzeća, banke”, apelovao je Mataruga.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Anita Janković Rečević