Usvojena informacija o proljetnoj sjetvi

Na današnjoj sjednici Vlade RS, usvojena je informacija o proljetnoj sjetvi, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

U Ministarstvu su istakli da oni kontinuirano prate stanje u oblasti sektora i preduzima mjere iz svoje nadležnosti, u interesu proizvodnje, proizvođača i potrošača kao i ekonomije agrarnog sektora.

“U uslovima vanredne situacije koju je proglasila Vlada RS 16. marta, te u uslovima otežanog protoka roba u spoljnoj trgovini, proizvodnja dovoljnih količina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je ključna za obezbjeđenje prehrambene sigurnosti stanovništva RS”, istakli su nadležnom Ministarstvu.

Dodali su da je cilj informacije da upozna nadležne organe, partnerske institucije i širu javnost sa mjerama i aktivnostima planiranim i preduzetim od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za proljećnu sezonu u 2020. godini.

“Osnovni cilj preduzetih mjera i aktivnosti odnosi se na omasovljavanje proljetne sjetve, kroz unapređenje uslova za zasnivanje proizvodnje i troškovno rasterećenje, uslova za investiranje u povećanje obima i kvaliteta proizvoda, obezbjeđenje uslova za ugovaranje, otkup i preradu domaćih poljoprivrednih proizvoda, te uspostavljanje sistema kontinuiranog praćenja stanja, kao i saradnje u nadzoru i kontroli zdravstvene ispravnosti proizvoda”, naveli su u resornom Ministarstvu.

U informaciji je, između ostalog, navedena ocjena stanja proizvodnje zasnovane u jesen 2019. godine, po kojoj je u jesen 2019. godine zasijano je ukupno 69.091 ha, od čega je pšenica zasijana na 43.670 ha ili oko 63% od ukupnih žitnih površina. Ostala strna žita: raž, ječam, tritikale i ozima zob zasijana su na 25.491ha. Ukupne sjetvene površine u proizvodnoj 2019/2020 su neznatno smanjene u odnosu na 2018. godinu.

Informacija koja je usvojena sadrži i plan proljetne sjetve za 2020. godinu

Po toj informaciji, kada je u pitanju, ratarstvo, prema procjenama stručnih službi MPŠV očekuje se da će se kukuruzom zasijati oko 131,211ha, kao i nastavak trenda smanjenja površina pod kukuruzom, a povećanje površina pod sojom.

“U 2020. godini može očekivati prosječan prinos kukuruza preko 6 t/ha, a cijena sjetve kukuruza iznosi oko 2,208 KM/ha i nešto je niža u odnosu na proteklu godinu zbog niže cijene goriva i pojedinih repromaterijala.  Priprema za sjetvu teče dobro, očekuje se veći obim sjetve od planiranog, a počela je i podjela regresiranog dizela”, stoji u informaciji.

U informaciji je navedeno i da su cijene repromaterijala su okvirne i mogu varirati u zavisnosti od područja, plodnosti zemljišta, kao i raspoložive mehanizacije. Procijenjena vrijednost proizvodnje ratarskih kultura u 2020. godini iznosi oko 400 miliona KM.

Kada je u pitanju industrijsko bilje, u 2020. godini očekuje se povećanje površina pod industrijskim biljem.

“Sjetva soje je planirana na oko 4.682 ha, uljane repice na oko 1.747 ha, suncokreta na 895 ha, a duvana na oko 815 hektara. Očekivani prinosi u povoljnim vremenskim uslovima za soju su 2,5 t/ha, uljanu repicu i suncokret 3 t/ha i duvan 2,5 t/ha. Cijena sjetve varira u odnosu na obim proizvodnje, plodnost zemljišta, cijene sjemena i repromaterijala, a prema procjenama očekivani troškovi sjetve za ovu sezonu su od  1.200-1.400 KM/ha u zavisnosti od područja”, stoji u informaciji.

Povrtarstvo

“Prema procjenama MPŠV ovogodišnja proizvodnja krompira će biti zasnovana na oko 10,475 ha, a očekivani prinos iznosiće oko 26 t/ha. Prema procjenama povrće u intenzivnoj proizvodnji biće zasijano na oko 19.028 hektara, očekivana ukupna proizvodnja je oko 502,576 tona, a ukupna vrijednost proizvodnje oko 240 miliona KM. Procjena je da će u 2020. godini biti zasijano oko 50 ha sjemenskog krompira”, navedeno je u informaciji.

U informaciji je navedeno i da će se ukupna proizvodnja najvažnijih ratarskih i povrtarskih kultura u proljećnoj sjetvi zasnovati na oko 166.123 ha, a očekivana vrijednost proizvodnje navedenih usjeva je oko 567 miliona KM.

“U cilju podrške proizvođačima u zasnivanju novog proizvodnog ciklusa, Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i ove godine regresira osnovne reprometrijale, a to su dizel i sve vrste sjemena: kukuruza domaćeg hibrida, ostalih žitarica, industrijskog bilja i krompira u odnosu na maloprodajnu cijenu, što nailazi na izuzetno dobar prijem kod poljoprivrednih proizvođača”, stoji u informaciji koja je usvojena.

Aktivnosti u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji

Ukupni procjenjeni obim proizvodnje u sektoru voćarstva je oko 331.000 t, a očekivana vrijednost proizvodnje je oko 200 miliona KM.

Nagla promjena temperature posljednjih dana može negativno uticati na već uznapredovalu vegetaciju naročito koštičavih voćnih vrsta.

Animalna proizvodnja

Kada je u pitanju animalna proizvodnja, u informaciji stoji sledeće:

“Osnovna karakteristika animalne proizvodnje u RS je stagnacija brojnog stanja svih vrsta domaćih životinja, te prekomjerni uvoz svih animalnih proizvoda. Potpuno odsustvo korištenja mjera zaštite domaće proizvodnje u uslovima slobodnog tržišta i potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini, poljoprivredne proizvođače RS svrstava u red najnezaštićenijih u regiji. Međutim, zahvaljujući mjerama Vlade RS određene proizvodnje bilježe povećanje ili održavanje postojećeg nivoa proizvodnje, što se prije svega odnosi na otkup sirovog mlijeka, te povećanje proizvodnje  u svinjarstvu”.

Procjena vrijednosti proizvodnje u prehrambenoj industriji

Kada je u pitanju prehrambena industrija, u informaciji je navedeno da uprkos otežanim uslovima izvoza prehrambenih proizvoda, za očekivati je rast proizvodnje u prehrambenom sektoru RS, a baziran na povećanoj potrebi za snabdijevanje domaćeg tržišta.

“S obzirom na izrazito negativan spoljno-trgovinski bilans u prehrambenoj industriji posljednjih godina, zadovoljenje potreba domaće prehrambene industrije za sirovinama, kao i zadovoljenje potreba stanovništva za osnovnim prehrambenim proizvodima, ne može da se promijeni preko noći, te je sasvim izvjesno da je za potrebe kako industrije, tako i prehranu stanovništva potrebno djelovati interventno u cilju prevazilaženja manjka proizvoda na tržištu”, navedeno je u informaciji.

U zaključku ove usvojene informacije je navedeno da se ukupna očekivana vrijednost poljoprivredne proizvodnje u proizvodnoj 2020. godini procjenjuje na 1,763,184,006 KM.

“Ovakva predviđanja zasnovana su na rastu obima i vrijednosti proizvodnje u ratarstvu i to prije svega u proizvodnji industrijskog bilja i predviđanju nešto umjerenijih cijena poljoprivrednih proizvoda u odnosu na 2019. godinu”, navedeno je u informaciji.

Mjere

Dalje je istaknuto da u cilju podsticanja tekuće proizvodnje i dostizanja većeg stepena snabdjevenosti domaćeg tržišta i domaće prehrambene industrije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi sledeće mjere:

• Obezbjeđena su sredstva u iznosu od 75 miliona KM za finansiranje tekuće proizvodnje i kapitalnih investicija u poljoprivredi;
• Obezbjeđeno je 30% fiksnog povrata sredstava (40% za gazdinstva iznad 600 m.n.v.) na investicije u poljoprivrednu mehanizaciju, opremu u stočarstvu, investicije u biljnoj proizvodnji i navodnjavanju, te preradi poljoprivrednih proizvoda;
• Obezbijeđen je regres za dizel gorivo za proljetne i jesenje radove u 2020. godini u količini od 100 litara odnosno 60KM po hektaru obradive površine u ukupnom iznosu od 5,5 miliona KM;
• Omogućeno je pravo na podsticajna sredstva za regresirani dizel, premiju za proizvodnju merkantilne pšenice i premiju za mlijeko, uključujući gazdinstva koja nisu izvršili prijavu doprinosa za 2019. godinu;
• Omogućeno je pravo na podsticajna sredstva za 5373 korisnika koji su se do danas nalazili u evidenciji dužnika kod Ministarstva, a po osnovu kredita iz 1998. i 2000. godine;
• Obezbjeđeno je regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50% malorpodajne cije, a u cilju omasovljenja sjetve kroz veću dostupnost jeftinijeg sjemena domaćih proizvođača;
• Obezbjeđeni su sjetveni paketi za mala porodična poljoprivredna gazdinstva za zasnivanje poljoprivredne proizvodnje u ukupnoj vrijednosti od 2,5 miliona KM;
• Obezbjeđen je interventni uvoz komponenti za stočnu hranu (soja) za osiguranje ishrane stočnog fonda, u prvom redu peradi;
• Obezbjeđena je podrška domaćim prerađivačima u prehrambenoj industriji za otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda;
• Obezbjeđena su dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura (merkantilne soje, suncokreta i uljane repice) u iznosu od 200KM po hektaru,
• Obezbjeđena su dodatna sredstva za zasnivanje organske proizvodnje u iznosu 600KM po hektaru i 600KM po uslovnom grlu,

U cilju podrške uvezivanju primarne proizvodnje i prehrambene industrije, kao i investiranje u proširenje proizvodnih kapaciteta obezbjeđena su:

• namjenska sredstva IRB za ugovaranje, proizvodnju i otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda u ukupnom iznosu od 60 miliona KM.
• Kreditna sredstva Partner fonda – revolving fond Ministarstva u iznosu od 7 miliona KM.
• Iz sredstava međunarodnih projekata u poljoprivredi obezbjeđeno je 31.5 miliona KM podrške.

Obezbjeđena je rekordna isplata svih obaveza po osnovu podsticaja iz 2019. godine, a već je isplaćeno 9,5 miliona KM iz agrarnog budžeta za 2020 godinu.

Banjaluka.com