“Promet se prelijeva u Srpsku”: Ministarstvo zadovoljno neradnom nedjeljom

Izjava iz Federalnog ministarstva trgovine, prema kojem je uvođenje neradne nedjelje navodno rezultiralo rastom maloprodajnog prometa i velikom podrškom građana, naišlo je na brojne reakcije i kritike javnosti i privrednika.

Premda zvanični podaci pokazuju nominalno povećanje prometa sa 3,74 na 3,81 milijardu KM, postavlja se pitanje interpretacije ovih brojki, s obzirom na drugačije iskustvo na terenu: od odliva potrošača u Republiku Srpsku do sablasno praznih ulica nedjeljom i preopterećenja radnika subotom.

Nominalni rast ili inflacija?

Ministarstvo tvrdi da je rast od 67,2 miliona KM dokaz uspješnosti ove mjere.

Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju da taj nominalni porast lako može biti posljedica visoke inflacije koja kontinuirano pogađa tržište, a ne direktan rezultat zabrane rada nedjeljom.

Bez jasne analize stvarnog rasta, isključenog efekta inflacije, nemoguće je precizno utvrditi stvarni učinak neradne nedjelje.

Kratak period analize

Analiza Ministarstva zasnovana je samo na tri mjeseca prije i poslije uvođenja mjere. Takav kratak period ne može dati realnu i potpunu sliku posljedica. Za objektivnu procjenu potrebna je analiza koja obuhvata barem godinu dana, kako bi se izbjegli sezonski efekti ili privremeni faktori.

Ministarstvo takođe navodi podršku više od 70 odsto građana, no ovaj podatak izaziva sumnju.

Velik broj građana tvrdi da nije ni upoznat s anketama na koje se Ministarstvo poziva. Stvarni osjećaj u javnosti znatno se razlikuje: građani masovno kritikuju neradnu nedjelju zbog prelijevanja prometa u RS, smanjenja turističke atraktivnosti te očiglednog negativnog efekta na manje trgovce koji nemaju kapacitete da nadoknade gubitak prometa drugim danima.

Nejasna metodologija i podaci

Pored sumnjive ankete, problematično je i to što Ministarstvo nije preciziralo jesu li u ukupnom prometu od 3,81 milijardu KM uključeni i prihodi subjekata kojima je rad nedjeljom dopušten, poput benzinskih pumpi, pekara i ugostiteljskih objekata. Ovakvo objedinjavanje podataka može značajno iskriviti stvarnu ekonomsku sliku sektora trgovine.

Veliki trgovački centri imaju resurse da se brzo prilagode i amortiziraju negativne efekte neradne nedjelje kroz pojačanu prodaju ostalim danima.

Male trgovine, posebno u pograničnim područjima, trpe znatno veće gubitke. Njihovi vlasnici ističu da je neradna nedjelja donijela dramatičan pad prometa, što direktno ugrožava njihovu egzistenciju.

Širi društveni i ekonomski kontekst

Iako postoje jasne društvene koristi od slobodne nedjelje za radnike, ekonomske posljedice na turizam, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti nisu dovoljno razmotrene. Turisti i vikend-posjetioci, suočeni s praznim ulicama i zatvorenim trgovinama, okreću se drugim destinacijama. Lokalni stanovnici nedjeljnu potrošnju obavljaju u RS, čime se novac trajno odlijeva iz Federacije.

Pored ekonomskih i društvenih prigovora, u javnosti sve češće se čuje i stav da su odredbe o neradnoj nedjelji u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH.

Pravni stručnjaci smatraju da zabrana rada nedjeljom narušava ustavna načela o pravu na vlasništvo, slobodnom tržištu i jednakosti pred zakonom.

Zabrana rada nedjeljom onemogućava mnogim trgovcima da slobodno raspolažu vlastitom imovinom (prodavnicama, radnim prostorom) odnosno da sami rade u svojim vlastitim trgovinama, čime se zadire u njihovo pravo na vlasništvo, pravo na rad i slobodno tržišno poslovanje.

Pojedini sektori (cvjećare, pekare, benzinske pumpe) izuzeti su od zabrane, dok se drugi suočavaju s potpunim zatvaranjem.

Ovakvo selektivno tretiranje trgovaca otvara pitanje zašto jedni mogu raditi, a drugi su prisiljeni na zatvaranje – naročito u nedjelju, kada mnogo malih radnji ostvaruje ključni promet.

Predlagač zakona nije dokazao da se cilj – zaštita radnika – zaista može postići samo ovako strogim ograničenjem, te da nije bilo blažih načina (poput pojačanog inspekcijskog nadzora ili bolje zaštite prekovremenog rada) kojima bi se radnicima obezbjedio dan odmora koji prema Zakonu o radu FBiH svaki radnik ima zagarantovan, a trgovcima ostavila mogućnost poslovanja.

Ne treba zaboraviti ni to da je zaštita radnika u domenu Ministarstva rada, pa je faktički jedini konkretan rezultat koji je ostvaren novim zakonom to da, uz određene privilegirane izuzetke, trgovine nedjeljom moraju biti zatvorene.

Takođe, ostaje gorak ukus zbog načina na koji je Vlada hitno i ekspresno ostvarila interese Grada Orašja čak i prije usvajanja uredbe, dok su nadležna tijela nakon toga zauzela izuzetno restriktivan stav prema sličnim inicijativama u drugim gradovima i opštinama.

Ova selektivnost ostavlja otvoreno pitanje je li u ovom slučaju riječ o političkom ustupku određenim strukturama, umjesto o promišljenoj ekonomskoj politici.

Statističko povećanje prometa u jednom kvartalu nikako nije dovoljan dokaz uspješnosti neradne nedjelje, posebno bez analize realnog rasta, inflacije i efekata na različite grupe trgovaca.

Građani i privrednici s razlogom ukazuju na probleme koji nisu adresirani. Ministarstvo trgovine bi, umjesto preuranjenih i trijumfalističkih zaključaka, trebalo hitno provesti detaljnu, godišnju analizu svih posljedica ove mjere, jasno i transparentno objaviti metodologiju svojih istraživanja, te uzeti u obzir i kritičke glasove s terena.

Tek tada možemo govoriti o ozbiljnoj i odgovornoj ekonomskoj politici, koja uvažava interese svih – od radnika, preko poslodavaca, do običnih građana koji svojim novcem svakodnevno pune državnu kasu.

Izvor: Srpska info