Stav poslovne zajednice u Srpskoj o najnovijem prijedlogu za obračun najniže plate: Računica osnov za razgovore

Bilo kakvo novo povećanje troškova preduzetnicima moglo bi ostaviti nesagledive posljedice po privredu Republike Srpske, zbog čega je potrebno detaljno analizirati i najnoviji prijedlog o pitanju najniže plate u Srpskoj za ovu goinu.

Stav je to Unije poslodavaca RS nakon što je predsjednik Srpske Milorad Dodik kazao da će najvjerovatnije najniža plata ostati 900 KM za jednostavnije poslove, dok bi za srednju stručnu spremu trebalo da bude povećana na 1.000, a za visoku na 1.200 KM.

“To još nije dogovoreno. Vidjećemo. Pozvaćemo poslodavce i sindikat. Smatramo da ta diferencijacija treba da se napravi. Trebalo bi da bude ukinut i porez na platu za garantovani dio”, kazao je Dodik.

Predstavnici poslovne zajednice smatraju da bi dodatni troškovi ostavili nesagledive posljedice za privredu Srpske koja, prema svim podacima, bilježi pad u 2024. godini.

“Prvenstveno trpi prerađivačka industrija, koja je smanjila i broj radnika. To sa sobom nosi negativne efekte. Ove godine očekuju nas još veći izazovi jer smo direktno vezani za privredu EU. U takvim uslovima bitno je da se ne povećavaju znatno troškovi poslovanja u bilo kojem segmentu, a mi već imamo poskupljenje struje”, kazao je “Glasu” predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić.

Ukoliko bi došlo, naglašava,do povećanja i drugih troškova, prije svega rada, privreda Srpske bi bila sve nekonkurentnija uz dodatne probleme koji dolaze zbog krize u Evropskoj uniji.

“Kada je riječ o Dodikovom prijedlogu,nešto slično je u prethodnim godinama najavljivao i premijer Srpske Radovan Višković,ali nikada nismo dobili prijedlog koji bi to iznos i pragovi bili. Ono što je sigurno jeste da takav model nigdje ne postoji i ako bi kojim slučajem došlo do sprovođenja nekog takvog prijedloga, to se nikako ne smije raditi bez prethodno urađene analize”, naveo je Škrebić.

Naveo je da bi pomenuta analiza trebalo da pokaže da niti jedno preduzeće ne bi trebalo da ostane na niskom nivou profitabilnosti, odnosno da dođe u situaciju da se gase radna mjesta i da se privredna društva zatvaraju.

Takođe, u ovom segmentu, naglašava,posebnu pažnjupotrebno jeobratiti na javna preduzeća koja su u problemima.

“Javna preduzeća su jedna od osnova kompletne privredne aktivnosti u Srpskoj i na njihov rad se nadograđuju i sva druga preduzeća, posebno ona iz drvoprerađivačke industrije. Moramo dobro procijeniti šta se može desiti.Mogli bismoda ugrozimo jedan veliki dio privrede jer nemogućnost poslovanja “Šuma RS” ugrožavala bi rad drvoprerade, koja je u 2023. godini bilježila milijardu maraka izvoza, a u prošloj ima pad od 36 odsto”, naglašava Škrebić.

Naglašava i da bez detaljne analize i značajnijih poreskih rasterećenja ne treba ulaziti i donositi na prečac odluke o najnižoj plati u Srpskoj.

“U ranijem periodu nije bilo najavaopitanju poreskog rasterećenja. Tek idućih dana moći ćemo reći nešto više šta bi značilo poresko rasterećenje, odnosno da minimalne plate budu neoporezive”, kazao je Škrebić.

Podsjeća da je u prethodnom periodu,dok je minimalna plata bila 700 maraka,1.000 KM bilaneoporeziva plata.

“Tih 700 maraka tada je bilo preračunato u bruto. Kada je došlo do povećanja plate na 900 maraka,tražili smo da se neoporezivi dio poveća na 1.300 jer je 900 maraka u brutu 1.344 marke. To se nije desilo. Najnoviji prijedlog imao bi pozitivne efekte i smanjio opterećenje, ali koliko bi iznosili ti efekti, moraćemo da izračunamo idućih dana”, zaključio je Škrebić.

Godinama bez dogovora

Socijalni partneri u Srpskoj, odnosno sindikat i poslodavci, godinama već ne uspijevaju da se dogovore koliko bi trebalo da iznosi najniža plata u Srpskoj. Zbog toga Vlada Srpske, kada iscrpi svaku mogućnost, prelama i odlučuje kolikiće biti minimalac.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Marijana Miljić Bjelovuk