Svi maturanti upisuju fakultete

Broj maturanata i studenata prve godine fakulteta u RS je izjednačen, što stvara utisak da svi maturanti četvrtog stepena upisuju visoke škole.

Stručnjaci to smatraju paradoksom, koji je unazad nekoliko godina bio nezamisliv, a svemu je doprinio ogroman broj visokoškolskih ustanova – javnih i privatnih u kojima svi vide priliku da se domognu fakultetske diplome.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, u školskoj 2010/2011. godini četvrti razred završio je 9.181 srednjoškolac, a prvu godinu fakulteta u akademskoj 2011/2012. godini pohađa 9.217 studenata.

Ovakva pojava zabilježena je i godinu ranije, kada je maturiralo 10.039 srednjoškolaca, dok je te jeseni u RS bilo 10.845 brucoša.

Za Stevu Pašalića, demografa, ovaj trend pokazuje da se dešava “nešto suprotno normalnom razvoju neke pojave”, a riječ je, kako je kazao, o paradoksu koji je ranije bio nezamisliv.

Prema njegovim riječima, unazad tri ili četiri godine oko 60 odsto maturanata četvorogodišnjih škola nastavljalo je školovanje. U brojkama to je bilo između 6.000 i 7.000. Međutim, kada se pogleda statistika, javne i privatne visokoškolske ustanove godišnje upišu oko 12.000 studenata. Ako su naši “resursi” oko 9.000 maturanata godišnje i ako se svi upisuju na fakultete, što je nemoguće, postavlja se pitanje odakle u RS 3.000 brucoša više nego svršenih srednjoškolaca.

“Zaključujemo da je riječ uglavnom o generacijama koje nisu ranije nastavljale školovanje, a sada su u enormnom broju visokoškolskih ustanova vidjeli priliku da na vjerovatno lagodniji način dođu do diplome. Mnogi koji nisu ni sanjali da će završiti fakultet, u ovim prilikama vide svoju šansu. Praktično tako imamo i 50-godišnjake koji su sada studenti”, kazao je Pašalić i dodao da na broj studenata u RS ne utiču oni koji iz drugih država dolaze kod nas na fakultete, jer je njihova cifra minorna.

Za Stevana Milića, predsjednika Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, pomenuti podaci “zaslužuju mjesto u rubrici ‘bez komentara'”.

“Podaci, takođe, pokazuju da u ovoj oblasti vlada anarhija i da niko ne postavlja pitanje, čak ni na najvišem nivou, šta nam se ovo dešava s obrazovanjem. Ako smo pali na takve grane da potcjenjujemo fakultete time što ih svi upisuju, onda treba predložiti da visoko obrazovanje postane obavezno”, kazao je Milić.

On je kazao da je resornom ministarstvu predloženo da se uvede sistem provjere “ulaza” na fakultet, kao i provjere znanja po završetku fakulteta.

“To zasad niko ne prihvata i izgleda da moramo priznati da nekome anarhija odgovara. Nikada nije bio ovakav razvoj tehnike, tehnologije i informacionih sistema, a da je neznanje najgore od kada postoji ove države i ovog naroda”, smatra Milić i upozorava da se time prećutno pristalo na propast obrazovanja.

Izvor: Nezavisne