U sedam dana pojedemo jednu kreditnu karticu plastike

Prema novom istraživanju, svaka osoba sedmično unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo, što na mjesečnom nivou doseže 21 gram, a godišnje 250 grama.

Nedavno provedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da sedmično u svoj organizam unosimo prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Dalbergova analiza provedena na australijskom Univerzitetu u Newcastleu navodi da svaka osoba sedmično unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo. Na mjesečnoj nivou to doseže 21 gram, a godišnje naša konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

„No Plastic in Nature: Assessing Plastic Ingestion from Nature to People“ (Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode) je prva globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Rezultati tog istraživanja su izuzetno važni za shvatanje uticaja plastičnog zagađenja na ljude, te potvrđuju hitnost konkretnog djelovanja u svrhu smanjenja negativnih uticaja na ekosisteme.

Generalni direktor WWF-a Internationala Marco Lambertini poručuje:

„Ovo otkriće bi trebalo probuditi vlade i podstaknuti ih na djelovanje. Nema plastika negativan uticaj samo na okeane, vodene tokove i morski život, već je i u svima nama. Nužno je početi djelovati na globalnoj nivou i krenuti odmah rješavati ovu krizu.“

„Istraživanje ispituje štetnost plastičnog zagađenja za ljudsko zdravlje, ali moramo uzeti u obzir da su uticaji plastike puno širi problem, koji se može riješiti jedino uticanjem na izvor plastičnog zagađenja. Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, moramo prestati proizvoditi milionetona plastičnih proizvoda, koji naposljetku završavaju u našem okolišu. Kako bi zaustavili plastičnu krizu, moramo podstaknuti vlade, korporacije i generalno potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum s globalnim ciljevima koji se bore protiv plastičnog zagađenja.“

Istraživanje ukazuje na širok raspon različitih uzoraka konzumacije plastike. Uzimajući u obzir ograničenja početne faze istraživanja, rezultati upućuju na globalni prosjek ljudske sedmične konzumacije plastike u iznosu od 5 grama.

Najveći izvor plastike koju unosimo u tijelo u cijelom svijetu je voda – kako flaširana tako i ona iz slavine – pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, sa dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije, nego li Evrope i Indonezije. Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo. Rezultati pokazuju kako je problem plastičnog zagađenja univerzalan i direktno pogađa ljude, zbog čega je još gore što vlade ne pružaju odgovarajuća rješenja za sprječavanje dospijevanja plastike u okoliš i naš lanac ishrane.

Analiza poziva svjetske vlade na poduzimanje konkretnih akcija i zauzimanje glavne uloge u rješavanju problema zagađenja duž cijelog lanca opskrbe. Od proizvođača, do javnih tijela i samih potrošača, svi trebaju preuzeti odgovornost za krizu u kojoj se nalazimo.

WWF provodi globalnu peticiju kojom se poziva na pravno obvezujući sporazum o zagađenju mora plastikom, a za koju je već prikupio preko pola miliona potpisa. Sporazumom bi se uspostavili nacionalni ciljevi i tražilo transparentno izvještavanje firmi. Osim toga, sporazum bi trebao osigurati finansijsku i tehničku potporu zemljama s niskim prihodima kako bi se povećao njihov kapacitet za upravljanje otpadom.

„Danas, u vrijeme podizanja globalne svijesti o štetnosti mikroplastike na okoliš, ovo istraživanje po prvi put pokazuje precizan proračun stope ljudske konzumacije plastike. Razvijanje metode pretvaranja broja čestica mikroplastike u mase pomoći će u određivanju potencijalnih toksikoloških rizika za ljude“, kaže dr. Thava Palanisami, suvoditeljica projekta i istraživačica plastike na Univerzitetu u Newcastleu.

Konzumacija plastike je samo jedan od mnogih problema plastične krize. Ona predstavlja veliku prijetnju za divlje životinje zbog uplitanja u otpad i uništavanja staništa. Uz sve to, plastično zagađenje ima i štetne ekonomske posljedice, sa godišnjim uticajem na morsku ekonomiju u iznosu od 8 biliona američkih dolara, prema podacima UN-ovog Programa za okoliš (UNEP).

Više o kampanji „Plastična dijeta“ pronađite na ovom linku.

Banjaluka.com