Umjesto EU, Balkan dobio korupciju

Građani BiH za loše stanje u kojem se nalaze krive političare, optužujući ih za nepotizam, korupciju, propalu privatizaciju, a koji istovremeno zarađuju četiri puta više od običnog građanina, ističe BBC.

“A u međuvremenu sve važne odluke koje treba donijeti – od ekonomskih pitanja, zdravstva, pa čak i o izdavanju rodnih listova – stoje zarobljene zato što se etnički orijentisani lideri ni o čemu ne mogu dogovoriti”, piše britanski javni servis.

Ipak, kako ističe BBC, Mladen Ivanić, predsjedavajući bh. predsjedništva, obećava da će nova struktura da se posveti reformama. Opisuje ga kao umjerenog političara koji je spreman na kompromis sa Bošnjacima i Hrvatima, i citira ga da se BiH mora odmaknuti od želja Srba za otcjepljenjem, Bošnjaka za jakom centralnom državom i Hrvata za trećim entitetom.

Navodi da Ivanić smatra da će ulaskom balkanskih zemalja u Evropu i kod Srba nestati razlozi za nezadovoljstvo koji su se manifestovali u proteklom ratu.

BBC podsjeća i na proteste prije godinu dana, koji su, kako je istakao, pokazali nivo nezadovoljstva građana stanjem u društvu.

“Nakon oktobarskih izbora Brisel je usvojio britansko-njemačku inicijativu, koja bi trebalo da posluži kao šargarepa evropske pomoći da bh. političari naprave potrebne socijalne i ekonomske reforme. Ali, ranije je EU insistirala da BiH prvo mora da promijeni svoj ustav tako da i ostale etničke grupe mogu da se kandiduju za javne pozicije”, ističe se.

Dodali su da je upadljiv i novi pristup visokog predstavnika Valentina Incka, koji se, piše BBC, umjesto pristupa Pedija Ešdauna, koji je smjenjivao političare koje je smatrao kočničarima, umjesto toga fokusirao na pomaganje i podsticanje saradnje među političarima.

Ugledni berlinski TAZ, analizirajući situaciju u našem regionu, ističe da su narodi zapadnog Balkana umjesto evropske perspektive dobili brutalni neokapitalizam sa svim mogućim pojavnim oblicima korupcije i vlašću otuđenih elita bez osjećaja odgovornosti.

Autor teksta i dopisnik lista sa Balkana, Erih Ratfelder, koji živi u Sarajevu, ističe da su narodi našeg regiona još od 2001. godine puni nade gledali ka Evropi, iako je ona zakazala u pokušaju da se zaustave ratovi.

“EU je nudila obećanje ovim obespravljenim ljudima da će dobiti mir, stabilnost, demokratiju, ljudska prava i privredni rast. EU se obavezala da će svim državama ponuditi perspektivu članstva. Namjera Evrope je bila pomoći društvima izniklim iz komunizma da kroz tranziciju postanu dio tržišne ekonomije”, naveo je autor.

Istakao je da je evropska perspektiva ljudima na Balkanu donijela jednu vrstu euforije, ali da su na kraju samo Slovenija i Hrvatska, i to djelimično, uspjele ostvariti napredak ulaskom u EU, dok su druge zemlje potonule u korupciju neokapitalizma.

“U to da u EU teče med i mlijeko ne vjeruje više skoro niko, jer se ulaskom Slovenije i Hrvatske ekonomsko stanje u tim zemljama jedva išta popravilo. Tako da sada imamo paradoks – u Sloveniji i Hrvatskoj, novim državama EU, raste kritika prema EU, a u susjednim balkanskim zemljama ljudi ne žele ništa drugo nego da što prije postanu ravnopravni članovi Evrope”, navodi autor.

Kojeg od predsjednika?

Ukoliko zatražite da se sastanete s predsjednikom BiH, dobićete elegantan odgovor: Kojeg od tri? Ovako počinje tekst o komplikovanoj političkoj situaciji u BiH, koji je uradila britanska medijska kuća BBC.

Novinar u čudu piše kako BiH ima tri člana Predsjedništva i da svaki predstavlja većinsku naciju, ali da to nije ništa u poređenju sa 14 premijera.

Izvor: Nezavisne