Uvođenje viza mjera zaštite od azilanata

Mehanizam suspenzije bezviznog režima je potreban kako bi bile spriječene zloupotrebe, ali će biti korišten samo kao zadnje sredstvo, rekao je Neven Mimica, evropski komesar za prava potrošača.

On je danas ispred Evropske komisije dao mišljenje o prijedlogu uvođenja mehanizma za suspenziju bezviznog režima, kao i o mjerama reciprociteta vizne politike EU, koje su juče razmatrane kao dio istog dokumenta.

Mimica je rekao da Komisija podržava uvođenje mehanizma suspenzije, ali je protiv mehanizma reciprociteta. Napomene radi, iako se razmatraju u istom dokumentu, mehanizam reciprociteta nema veze sa zemljama zapadnog Balkana, koje će biti direktno pogođene suspenzijom bezviznog režima. Mimica je naglasio da se ne može isključiti da jedna ili više zemalja primijeni mehanizam suspenzije, ali je dodao da to ne znači automatsku suspenziju bezviznog režima, već da će to biti urađeno kroz proceduru u koju će, pored zemalja članica i Evropske komisije, biti uključen i Evropski parlament.

Glasanje o ovom dokumentu je predviđeno za sutra, a prve procjene govore da će mehanizam, ipak, biti izglasan.

Većina poslanika narodnjačkih stranaka optuživala je ljude sa zapadnog Balkana da namjerno zloupotrebljavaju sistem azila i da bi što prije trebalo uvesti mjere kojima bi to bilo spriječeno. Diaz de Mera Garsija Konsenguera, predlagač dokumenta u ime poslanika narodnjačkih stranaka u EP, rekao je da je uvođenje mehanizma suspenzije najbolji odgovor na učestale zloupotrebe bezviznog režima.

Sa druge strane, Tanja Fajon, izvjestilac EP za viznu liberalizaciju, izrazila je razočaranje što se reciprocitet i suspenzija razmatraju u istom dokumentu, te zato što EP nema aktivnu ulogu u tom procesu.

“Da li mi ovo koristimo kao politički instrument protiv zemalja zapadnog Balkana? Stav koji vidimo je da se u stvari želi ponovo uvesti vize. To bi bilo korak unazad u evropskoj perspektivi prema ovim zemljama. Ovaj dokument je loša vijest za EU i naše susjedstvo. Ako ga usvojimo, mi dovodimo u pitanje slobodu kretanja”, rekla je Fajonova.

Franc Obermajer, poslanik Austrijske slobodarske stranke, zapitao je Tanju Fajon da li zna za probleme s kojima se suočava Austrija zbog lažnih azilanata sa zapadnog Balkana.

“Imamo situaciju da stotine autobusa ulaze u Austriju tvrdeći da su turisti, a onda se ti autobusi vraćaju prazni. Ljudi se ne vraćaju! Oni ostaju u Austriji”, rekao je Obermajer.

Fajonova je odgovorila da zemlje zapadnog Balkana preduzimaju maksimalne napore da riješe problem azilanata, te da zadnji podaci Frontexa pokazuju da se brojevi smanjuju.

“Vi bi trebalo da budete veoma srećni da dolazite iz jedne od zemalja s najmanjim brojem tih zloupotreba i da vaša zemlja ima jedan od najboljih sistema azila”, odgovorila je Fajonova.

Kornelija Ernst, ljevičarski poslanik iz Njemačke, optužila je predlagače ovog dokumenta da EU uvlače u kršenje prava romske populacije, koja se u najvećem broju nalazi među onima koji koriste sistem azila.

“Ovo je ucjena zemalja zapadnog Balkana! Da li ste ikad bili u tim zemljama? Ja sam bila u Srbiji i posjetila Rome. Ti ljudi žive na hrpama smeća. Te ljude ne tretiramo sa dostojanstvom”, istakla je Ernstova.

Istorijat

EU je vize za građane BiH i Albanije ukinula 15. decembra 2010. godine, a za odluku je glasalo svih 27 zemalja članica EU nakon što se Holandija složila da povuče rezerve, koje je praktično do zadnjeg trenutka imala na ukidanje viza.

Naredne, 2011. godine, pooštrili su se problemi s lažnim azilantima, prvo iz Srbije, a onda i iz ostalih zemalja zapadnog Balkana, zbog čega se pojavila ideja da se odluka o ukidanju viza modifikuje tako što bi bila uvedena klauzula kojom bi bilo omogućeno brzo privremeno vraćanje viza u slučaju da se problem lažnih azilanata ne riješi.

U zadnjem izvještaju Frontexa, evropske službe za granice, ističe se da u zadnje vrijeme dolazi do pada broja lažnih azilanata.

Izvor: Nezavisne