Zapanjujući primjeri maloljetničkih brakova u BiH: Majka prodala kćerku za ovcu, a drugu otac dao za litar rakije

Maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan izazov za društvo. Iako imamo zakone, djeca se i dalje prodaju i sile na brak. I djevojčice i dječaci.

 Maloljetnički brakovi nisu više samo problem romske zajednice, poručeno je iz Tuzle s okruglog stola koji je organizovao OSCE.

Romska udruženja bilježe zapanjujuća iskustva kada je majka prodala kćerku za 3.000 KM, druga za ovcu, a treću je otac dao za litar rakije. Posljedice su katastrofalne.

– Naravno, kada dođe u zajednicu, čeka je ono što treba raditi jedna odrasla žena, brine se o svemu, rano postaje majke, nisu obrazovane, nisu konkurentne na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci – ističe Indira Bajramović, Udruženje žena Romkinja ‘Bolja budućnost’ Tuzla.

To se ne radi samo u romskoj zajednici, kako je često uvriježeno mišljenje, već i drugim zajednicama i ne radi se više samo o djevojčicama već i o dječacima, piše N1.

– Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i kazna zatvora. Drugo iskustvo je da smo uspjeli kroz neke druge predmete, socijalno davanje, zaključiti i otkriti da se radi o maloljetničkom braku i onda djelujemo u saradnji sa policijom – pojašnjava Amira Hodžić, Centar za socijalni rad Lukavac.

Puno je i prijava koje se tiču dojava da će biti sklopljen maloljetnički brak pa centri za socijalni rad zajedno sa policijom, spriječe to. Postoje institucije , postoji zakon, kako je onda moguće da se, ipak, djeca koja nisu zaštićena, prisile na brak?

– Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminirane koje nisu integrirane u društvu, itd. Takve stvari prođu ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava, pa ne reagiraju – kaže Samir Arnaut, Misija OSCE u BiH.

I osim prevencije i kaznenih sankcija za odgovorne, veoma je bitna edukacija.

– Radi se edukacija u romskim zajednicama i to je obavezno u saradnji sa školama, učenicima i romskom strukturom. Ne smijemo više nastaviti sa takvim kontinuitetom. Vidimo da ima očekivani rezultat nakon radionica u školama i u saradnji sa MUP TK – smatra Mehmed Mujić, saradnik za romska pitanja u Ministarstvu obrazovanja TK.

Statistički podaci o ovom problemu su minorni, posebno ako se uzme u obzir da su prisilni maloljetnički brakovi povezani sa trgovinom ljudima i drugim oblicima eksploatacije. BiH je dužna da štiti djecu ne samo kroz zakone i konvencije na papiru već konkretno na terenu gdje često zatvara oči pred najizopačenijim potezima prodaje djece.

Izvor: Srpska info