Banjaluka bez evidencije duševnih bolesnika

Koliko se opasnih psihičkih bolesnika slobodno šeta banjalučkim ulicama nije poznato, jer niko ne vodi evidenciju o tome, bez obzira na to što su potencijalna prijetnja po građane.

O kakvoj prijetnji za građane se radi, mogli smo nažalost da se uvjerimo prošle sedmice, kada se desio nezapamćen bombaški napad, u kojem je psihički bolesnik bombom ubio vozača autobusa, a samo pukom srećom nije bilo više teže povrijeđenih putnika.

Tačne evidencije o psihičkim bolesnicima, a koji bi mogli biti potencijalno opasni, nema niko i, kako kažu nadležni, teško ju je i napraviti.

“Ja ne znam ko može dati takve podatke, niti mi vodimo evidenciju o tome koliko je takvih ljudi. Vi možete samo dobiti, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, broj osoba koje su evidentirane kao korisnici usluga centara za mentalno zdravlje”, pojasnio je Ljubo Lepir, pomoćnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Iz Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Banjaluka nema odgovora na pitanja koliko se trenutno liječi pacijenata u ovoj ustanovi, te da li oni imaju podatke koliko njih je van te ustanove, a da mogu predstavljati potencijalnu prijetnju za građane.

U Centru za mentalno zdravlje Banjaluka Tamara Balaban, načelnik ove ustanove, u petak nije imala vremena da odgovori na pitanja o broju osoba s mentalnim poremećajem koje su opasne po društvo. Vremena nije imala ni Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje RS, iako je najkompetentnija da prokomentariše ovu situaciju, koja interesuje veliki broj građana RS.

Koliko je to veliki problem, pokazuje i ranije istraživanje Boračke organizacije RS, gdje je na reprezentativnom uzorku od više od 800 ispitanika, ratnih veterana i članova njihovih porodica, 45 odsto bilo pozitivno na posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Psiholozi kažu da je evidentan porast broja psihičkih ili duševnih bolesnika, ali da ih najviše zabrinjava činjenica što je sve veći broj neidentifikovanih bolesnika koji mogu biti opasni po građane.

“Vidljivo je da je povećan broj poremećaja kod ljudi, uslovljenih brojnim faktorima, a ujedno s različitim simptomima, dimenzijama i jačinom. Više puta se pokazalo da psihički bolesnici koje nekontrolisano puste s liječenja mogu počiniti ubistva”, istakao je Aleksandar Milić, psiholog.

Kako kaže, nadležni za liječenje psihičkih bolesnika moraju intenzivnije raditi s njima kako bi spriječili ponovna ubistva i napade.

“Treba intenzivnije raditi, onaj čovjek koji je pod kontrolom može se se izliječiti. Ono što je najbitnije, a što se svi građani pitaju, je kako prepoznati i primijetiti psihičkog bolesnika na ulici”, ističe Milić.

Međutim, na to pitanje ni sam Milić nije mogao da da odgovor.

Građani kažu da se posljedice ratnih trauma i danas snažno osjećaju.

“Mene je strah, jer mi niko ne može garantovati da se ovaj slučaj bombaškog napada neće ponoviti. U tom svemu najviše krivim nadležne jer ne preduzimaju ništa po pitanju toga”, kazala je Banjalučanka Slavica V.

Izvor: Nezavisne