U većini gradskih naselja travnate površine još uvijek nisu pokošene, iako je trava već visoka i do jednog metra, dok u preduzećima koja uređuju javne površine kažu da čekaju nalog gradske uprave kako bi počeli sa radom!

Redakciji Pressa RS javili su se brojni čitaoci sa pitanjem kada će njihovo naselje doći na red za košenje. U metar visoku travu zarasla su i dječja igrališta, a roditelji su zabrinuti jer je sezona krpelja već uveliko počela. Osim toga, visoka trava pored većine saobraćajnica pravi problem i vozačima, jer smanjuje preglednost. Banjalučani smatraju da grad mora da bude ažurniji kad je riječ o ovom problemu, s obzirom na ogromne sume koje se izdvajaju iz gradskog budžeta za košenje trave.

– Na Starčevici je, kao i prethodnih godina, trava visoka i do metar. Nadležni obično to ostave tako dok trava sama ne popada, a dešavalo se i da je pokose i ostave da tako trune. Opasno je i za vozače i pješake, jer su neki dijelovi avgusta sada skroz “sakriveni” visokim rastinjem, a da ne govorimo o krpeljima ili gmizavcima, kojima je ovolika travuljina odlično za razmnožavanje – kaže jedan od mještana Starčevice.

Novac građana

On dodaje da je svjestan da ovakav haos nije samo na Starčevici, već da je identična situacija i u drugim banjalučkim naseljima.

– Pokošen je samo centar i tek sada su počeli da rade u Obilićevu. Kod nas će doći, najvjerovatnije, tek negdje u junu, a do tad – džungla – kaže naš sagovornik.

Grad Banjaluka je Programom zajedničke komunalne potrošnje za održavanje travnjaka u naseljima predvidio sredstva od 550.000 maraka, za košenje i krčenje neuređenih površina 100.000 maraka, a za održavanje žive ograde, ukrasnog grmlja i ružičnjaka – 260.000 maraka. Ukupno, za sve radove na održavanju zelenih površina iz gradskog budžeta će biti plaćeno 2,5 miliona maraka. Po mišljenju mnogih, to je sasvim dovoljna svota da se tokom proljetnih mjeseci košenjem trave suzbije najezda krpelja i omogući boravak djeci i na onim igralištima i u parkovima koji se ne nalaze u centru grada.

Mirko Jovanović iz Banjaluke kaže da glavni problem predstavlja neselektvino održavanje zelenih površina.

– Pojedini dijelovi grada se kose i po nekoliko puta godišnje, dok naselja u kojima i živi najviše ljudi i koja imaju po jedno igralište na dvadesetak hiljada ljudi, pokose samo jednom, i to sredinom ljeta.

Na održavanje zelenih površina potroše se milioni godišnje, a to nije novac gradskih vlasti i nadležnih odjeljenja, već novac građana. Normalno je da za nekoliko miliona godišnje očekujemo da bar trava bude pokošena. Prošle godine sam zvao i “Tamaris” i gradsku upravu i objavili su neko saopštenje u kojem su rekli da će košenja biti onoliko koliko bude para. S obzirom na to kako se kosilo, definitivno je manjak para. Nadam se da se isti scenario neće ponoviti i ove godine – kaže Jovanović.

Najezda gmizavaca

Prošle godine, u naseljima u kojima je košenje zakasnilo i po par mjeseci, došlo je do prave najezda gmizavaca i radnici “Eko-bijela” su početkom ljeta imali i po 10 poziva dnevno po naselju, zbog pojave zmija u blizini stambenih zgrada, igrališta i zelenih površina.

Košenje travnjaka u gradu počelo je prošlog mjeseca, a do sada su uređeni dijelovi centra, Obilićeva, Nove varoši i dijelovi naselja bližih centru grada. Kakav je plan košenja za ostala naselja, pitali smo nadležne u gradskoj upravi, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovore na postavljena pitanja jer, kako nam je rečeno, niko od zaposlenih ko bi mogao da odgovori “nije trenutno tu”.

Prema nezvaničnim informacijama, grad već duže vrijeme duguje pozamašna sredstva kompanijama koje su angažovane za uređenje zelenih površina, ali niko nije bio raspoložen da tu informaciju i potvrdi.

Grad određuje prioritete

U kompaniji “Tamaris”, koja je zadužena za ovaj dio uređenja javnih površina, kažu da od njih ne zavisi kada će koja dionica biti pokošena.

– Nemamo nikakav plan košenja kojim bi bilo određeno kada će se sređivati određeni dijelovi grada, već radimo po nalogu koji dobijemo od gradskih vlasti. Dakle, oni su ti koji odlučuju kada će se krenuti u uređenje pojedinih naselja – naveli su u kompaniji “Tamaris”.

Izvor: Press/N. Despot