Građani pazare glavicu luka

Prodaja na zelenim pijacama u januaru ove godine manja je za 164.471 marku u odnosu na prethodni mjesec, a prodavci kažu da je kriza toliko izražena da ljudi kupuju samo po dvije mrkve ili jednu glavicu luka.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupan promet na pijacama u januaru iznosio je 1.097.894 KM, dok je mjesec prije taj promet bio veći za pomenutih 164.471 KM.

Prodaja na pijacama u odnosu na isti period prošle godine smanjenja je za 4,3, a u odnosu na decembar prošle godine za čak 13 odsto. Statistički podaci govore da je najviše prodato povrća na šta je potrošeno 446.812, zatim na voće 267.448, mlijeko i mliječne proizvode 136.482 i živinu i jaja 113.012 maraka.

Na banjalučkoj zelenoj pijaci prodavci se žale da ne pamte lošiju godinu i zimu za prodaju.

“Kriza je baš, ova zima je katastrofa, dešava se da ljudi uzimaju po dvije narandže ili po jednu bananu, ne pamtim da je bilo gore”, žale se prodavci.

Dana Malić, prodavac na banjalučkoj pijaci, kaže da povrće i voće kupuje samo onaj ko mora.

“Najviše se kupuje za djecu i to kelj, brokuli, prokelj, krastavci, paradajz. Ovim danima pretežno dolaze penzioneri, oni slabo kupuju, samo gledaju i ‘pare’ oči. Oni kupuju male količine, toliko malo da nam je teško da to izvažemo. Kupuju glavicu luka”, priča Malićeva.

Prema njenim riječima, penzioneri kažu da je sve lijepo i da bi kupili, ali jednostavno nemaju novca.

“Neki dan naišla jedna baka i pita me da joj nešto spakujem iako nema para da plati, inače kaže neće imati šta da jede”, kaže nam Malićeva.

Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, ističe da je prošle i ove godine bh. potrošače pogodila velika besparica i nezaposlenost i da ne čudi što je za građane hrana postala luksuz.

“Nije ni čudo da se tako male količine namirnica kupuju, jer ljudi nemaju para, jednostavno se nema od čega kupovati. Potrošačima poručujemo da budu što racionalniji prilikom kupovine i da dobro isplaniraju svaku marku gdje će i kako potrošiti”, kazala je Bulićeva.

Ona smatra da je jedini način da se sadašnja situacija promijeni povećanje zaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta.

Izvor: Nezavisne/Biljana Savić-Regulić, Bojana Vasić