LED rasvjeta na dugom štapu

Banjaluka još nije spremna za uvođenje LED javne rasvjete, iako se sve više čak i manjih gradova okreće ovoj tehnologiji.

S obzirom na to da u gradu još postoji veliki broj naselja koji nemaju nikakvu rasvjetu, uvođenje LED-a je nemoguća misija!

Budžetom grada za ovu godinu za utrošak električne energije za javnu rasvjetu planirano je 1.400.000 KM, dok je za izgradnju i njeno održavanje planirano dodatnih 500.000 KM. Ipak, i pored toga, u Administrativnoj službi grada smatraju da ugradnja LED javne rasvjete nije isplativa, jer bi ih koštala više nego što trenutno plaćaju.

Prednosti

– Ove godine nije planirana ugradnja LED javne rasvjete. Glavni razlog za to je znatno viša cijena od postojeće cijene rasvjete u gradu – kažu u Administrativnoj službi grada. Stručnjaci takođe smatraju da još nije vrijeme za LED javnu rasvjetu iz razloga što je, kako oni kažu, na Zapadu električna energija daleko skuplja nego kod nas, pa se tamo isplativost LED-a vidi odmah. Ipak, kažu da, kada bi grad imao novca za ovu investiciju, bio bi to zaista odličan potez. Prema njihovim riječima, LED tehnologija nije skuplja jer, dugoročno gledano, grad bi uštedio minimalno 30 odsto novca ukoliko bi rasvjeta bila kvalitetna.

Inženjer elektrotehnike i suvlasnik firme “Elektro tim” d.o.o. Banjaluka, Slaviša Čekić, smatra da grad bez subvencija u iznosu od bar 50 odsto još ne može da priušti ovaj posao. On kaže da bi grad mogao da vidi kako to funkcioniše kod njegovih gradova partnera prije nego što se i sam upusti u cijeli projekat.

– Naša firma je radila elaborate za opštinu Čelinac. Išli smo tada sa kineskom firmom, njemačkim inženjerima i američkim komponentama. Imate, dakle, jeftinu kinesku snagu za sklapanje tih svjetiljki, kvalitetno rješenje iz Njemačke i dobar materijal iz Amerike koji je prošao sve njihove kontrole. Mi smo dobili pozitivnu matematiku za Čelinac, ali treba imati u vidu da je u kalkulaciju uzeto samo 50 odsto investicije. Kada bi i Banjaluka mogla da dobije subvenciju, onda je isplativost i te kako velika – kaže Čekić. Prema njegovim riječima, isplativost LED javne rasvjete koja je urađena u nekim opštinama i gradovima Republike Srpske tek će da se vidi.

Naselja još u mraku

– Potrebno je da se sačeka nekih godinu-dvije da se vidi kako će se postojeća LED javna rasvjeta ponašati. LED bi realno trebalo da ima nekih 50.000 radnih časova, a svjedoci smo implementacije raznih LED dekorativnih varijanti u Banjaluci, koje ne traju duže od četiri do pet mjeseci. Tu se, dakle, javlja pravi problem. Prednost LED-a ogleda se u tome na koji način se napravi i upotrijebi, ako je kvalitetan. Dakle, LED tehnologija je isplativa ukoliko se posao uradi kvalitetno, ali početni kapital još je veliki za Banjaluku – kaže Čekić i dodaje da je druga strana priče i činjenica da LED zahtjeva minimalne ili gotovo nikakve popravke kada se jednom ugradi, što ipak ne odgovara svima.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Zoran Talić kaže da je trenutno situacija takva da treba razmišljati o ekonomskoj i egzistencijalnoj situaciji stanovništva, o pokretanju privrednog sektora i otvaranju novih radnih mjesta, a ne o LED javnoj rasvjeti.

– Uvijek mi na pamet padne jedna anegdota kada su pojedinci došli u neko selo i obećavali seljacima javnu rasvjetu, na šta su oni njima odgovorili da je bolje da ih zaposle pa će oni sami da ugrade sijalice. Ta anegdota i te kako oslikava današnje vrijeme. Nije vrijeme za razgovor o LED rasvjeti. Ugradnja LED javne rasvjete izazvala bi kontraefekat kod građana Banjaluke, a naročito kod onih koji još nemaju nikakvu javnu rasvjetu i hodaju mračnim ulicama. Kada stvorimo kapital i budemo imali novca, onda nije nikakav problem razmišljati i o tom poduhvatu – smatra Talić.

Devet ulica dobija javnu rasvjetu

Ove godine u Banjaluci biće izgrađena javna rasvjeta u vrijednosti od 100.000 KM.

– U gradu se trenutno nalazi oko 16.000 rasvetnih tijela, a nova rasvetna tijela programom uređenja građevinskog zemljišta ove godine predviđeno je da dobiju mještani ulica Koste Krsmanovića, Koste Majkića, Jovana Raškovića – ogranak, Vojna, Karanovića, Ilije Garašanina, Palih boraca, Hilandarska – dio i Ciglane – dio – navode u gradskoj upravi.

Izvor: Press