Savjet banjalučke doktorke: Ovako trebate reagovati u slučaju ugriza krpelja

“Kontakt sa krpeljom ne dovodi uvijek do prenošenja zaraznih bolesti, jer većina nije zaražena, pa je najčešće dovoljno samo ga pažljivo ukloniti”, rekla je Srni šef Odjeljenja porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka Zora Kremenović.

Kremenovićeva je navela da dolaskom toplijih mjeseci ljudi provode veći dio vremena u prirodi, ali boravak u šumi, posebno među niskim rastinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima.

Ona je dodala da kontakt sa krpeljom ne dovodi uvijek do prenošenja zaraznih bolesti jer ih se većina ne ugnijezdi u kožu već spadne sa tijela.

“Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti crvenilo i otok koja potraje nekoliko dana, uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja supstanci koje se ugrizom unesu u kožu”, navela je Kremenovićeva.

Ona je navela da manji broj ugriza krpelja rezultira prenošenjem mikroorganizama, ako je krpelj bio zaražen, što izaziva infekciju kod ugriženog čovjeka, te pojavom simptoma bolesti, najčešće jednu do dvije sedmice nakon ugriza krpelja.

“Ako se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti poput temperature, bolova u mišićima i zglobovima, opšte slabosti, slično gripu ili glavobolja, mučnina, povraćanje, kožne promjene, osipi, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć”, navela je Kremenovićeva.

Prema njenim riječima, ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica.

Ona je dodala da se krpelji zaraze sisanjem krvi zaražene životinje, te da ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom zoonoze.

Ugrizom krpelja, kako je navela, najčešće se prenose borelioza – lajmska bolest, eritema migrans, krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.

S ciljem prevencije, Kremenovićeva savjetuje izbjegavanje područja gdje najčešće ima krpelja, ali i zaštitu tijela odjećom dugih rukava i nogavica, umetanjem nogavica u čarape ili čizme.

Ona je za boravak u prirodi savjetovala da se koristiti svijetla odjeća koja nije sačinjena od “dlakavih tkanina”, vune i flanela, jer se za nju lakše zakači krpelj, te da se odjeća ne odlaže na travu ili grmlje, ne provlači kroz nisko rastinje.

Kremenovićeva preporučuje i primjenu repelanata na odjeću, obuću ili direktno na kožu u obliku stika, tečnosti i spreja.

Ona savjetuje vakcinaciju za prevenciju krpeljnog meningoencefalitisa za osobe koje su češće izložene ugrizu krpelja i to u krajevima gdje ima krpeljnog meningoencefalitisa – endemsko područje.

“Krpelj se može ukloniti sa kože pažljivim izvlačenjem, uz pomoć pincete, kojom se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži i lagano izvuče”, objasnila je Kremenovićeva.

Ona je dodala da ako se dogodi da prilikom skidanja dio krpelja pukne ili ostane u koži nije razlog za brigu jer je najvažnije ukloniti trup i spriječiti da krpelj duže bude u koži.

“Ostaci glavice ili krila se mogu ukloniti kasnije”, navodi Kremenovićeva, i dodala da je manja šansa da se zarazi i oboli ako se krpelj ukloni sa tijela u roku od 24 časa.

Izvor: Bl portal