Zaštita životne sredine nevažna za Banjaluku?

Na spisku udruženja od interesa za grad nalazi se ukupno 68 udruženja, a nijedno od njih ne bavi se pitanjima zaštite životne sredine, iako je upravo to pitanje jedno od važnijih građanima grada na Vrbasu.

Borba za “Picin park”, za prestanak betoniranja Banjaluke, za zelenilo, spas drveća u gradu, sve su to pitanja koja se posljednjih godina često pokreću i u kojima učestvuje veliki broj nevladinih organizacija koje bi, smatraju građani, i te kako trebalo da budu od interesa za grad.

Čudni kriterijumi

Iz Gradske uprave kažu da se ove godine prijavilo samo jedno udruženje.

“Na ponovni javni konkurs za utvrđivanje statusa udruženja od interesa za grad prijavilo se samo jedno udruženje iz oblasti zaštite životne sredine koje je komisija prilikom bodovanja ocijenila sa nedovoljnim brojem bodova” – kaže portparol Gradske uprave Milenko Šajić.

Sedam oblasti od interesa za grad

Udruženja koja imaju status udruženja od interesa za grad bave se sljedećim oblastima: oblast socijalne zaštite – pomoć siromašnim i socijalno ugroženim, pomoć invalidima, djeci i starim osobama, oblast zdravstva, oblast nauke i obrazovanja, oblast kulture, oblast ratnih veterana, porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, oblast ljudskih prava, manjina, tolerancije, vjerskih sloboda i druge oblasti od interesa za lokalnu zajednicu.

U Banjaluci je aktivno desetak NVO iz ove oblasti i svi su skoro istog mišljenja, a to je da ih silna papirologija i uslovi koje Gradska uprava nameće prilikom ovih konkursa odvraćaju od stvarnih problema, a ishod na kraju uvijek, kažu, bude isti – nikad nijedno od “ekoloških udruženja” ne prođe na takvim konkursima.

Predsjednica Centra za životnu sredinu Nataša Crnković kaže da su se nekoliko puta do sada prijavljivali na ovaj konkurs i da nikad nisu dobili status udruženja od interesa za grad, iako je riječ o organizaciji koja je na polju životne sredine najaktivnija u Banjaluci i šire. Iz tog razloga, ovaj put nisu imali namjeru da se ponovo prijave.

“Kriterijumi za odabir organizacija od značaja za grad nije jasno određen i smatramo da na tom polju moraju da se naprave određene promjene, kako bi taj status dobile organizacije koje to stvarno i zaslužuju. Činjenica da nijedno ekološko udruženje nije dobilo status udruženja od interesa pokazuje ili nedovoljnu zainteresovanost i aktivnost takvih udruženja ili važnost ove teme za grad Banjaluku” – smatra Crnkovićeva.

Zatvorena vrata

Predsjednik Društva za zaštitu drveća “Arbor Magna” Jugoslav Brujić kaže da je i ovo udruženje pokušavalo u više navrata da učestvuje na konkursima za udruženja od interesa i na lokalnom i na nivou RS, ali nikada nisu uspjeli da dobiju taj status.

“Poslije nekog vremena shvatili smo da je sve to gubljenje vremena. Pripremanjem silnih papira gubimo vrijeme, energiju i izvučeni smo iz prirode. To što ni ove godine nema nijedno društvo iz ove oblasti na tom spisku govori da su i drugim udruženjima, kao i nama, vrata bila zatvorena mnogo prije ovog konkursa” – ističe Brujić.

Predsjednik Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Jovica Sjeničić kaže da je ovo udruženje apliciralo na ponovljeni konkurs za udruženja od interesa za grad. Prvi su propustili jer je, kao i na drugom, kaže on, proces prijave bio komplikovan.

“Zanimljivo je što su nas i iz Gradske uprave, u neformalnom razgovoru, ali i iz medija povodom prvog konkursa pitali zašto se nismo prijavili, a sad kad smo se prijavili nismo izabrani” – kaže Sjeničić.

On dodaje da treba pitati Gradsku upravu zašto nema nijedne ekološke NVO na spisku.

“Izgleda da ni ovaj put grad ne smatra da je zaštita životne sredine ili zaštita prirode, u našem slučaju, oblast važna za Banjaluku. A podsjetićemo da Banjaluka u samom gradskom jezgru ima prirodno područje zaštićeno zakonom, te brojna potencijalna zaštićena područja poput kanjona Vrbasa ili Krupe na Vrbasu” – ističe Sjeničić.

Izvor: Press