Predstavnik BiH na Venecijanskom bijenalu prvi put iz Banjaluke

Najznačajniji predstavnik savremene umjetnosti i višestruko nagrađivani umjetnik iz RS Mladen Miljanović, zajedno sa kustosima Muzeja savremene umjetnosti RS (MSU RS), već nekoliko dana je u Veneciji, gdje postavljaju izložbu “Vrt uživanja” u okviru bh. paviljona na 55. bijenalu umjetnosti.

Narednih dana, do 1. juna kada je otvaranje bijenala, predstavnici BiH će se potruditi da na što bolji način organizuju postavku, a samim tim i da što uspješnije predstave savremenu umjetničku bh. scenu.

Tema ovogodišnjeg bijenala je “Enciklopedijska palata”. Osmislio ju je umjetnički direktor 55. bijenala italijanski kustos i likovni kritičar Masimilijano Đoni.

BiH se prvi put predstavlja na bijenalu nakon deset godina, a Miljanović je prvi predstavnik iz Banjaluke. Koncept bh. paviljona jeste strategija jednog obrnutog procesa prikazivanja kulture i umjetnika koji dolaze sa ovih prostora.

Postavka za Venecijansko bijenale u najbitnijim segmentima definiše i problematizuje specifičan odnos individualnog i kolektivnog u društvu.

Miljanović je pred polazak u Veneciju rekao da prisutnost na bijenalu, prije svega, za BiH koja ima mnogo neriješenih problema u kulturi, znači veliki pomak.

“Nadam se da će ovo biti početak uvođenja određene vrste reda i strategije kulturne politike. Sa druge strane, prisutnost na bijenalu za mene kao umjetnika veliki je izazov, ali i ogromna odgovornost koju ona nosi”, istakao je Miljanović.

Taj izazov u formalnom smislu ogleda se u procesu pripreme radova te njihovo što bolje smještanje u prostor izložbe.

Izložba će biti postavljena u palati “Malipiero”, a jedan od naših najznačajnijih umjetnika je istakao da je veoma bitno kako će radovi izgledati u tom specifičnom prostoru s obzirom na to da je većina prostora u Veneciji netipična za izlaganje, jer nisu građeni za tu namjenu.

“Paviljon se bavi idejom želja i nečega što ima svoj pluralizam i definiše ljepotu različitosti. Ljepota nečega je u jednom vrtu, a ne u jednom cvijetu. Takođe, ljepota je u različitim oblicima flore koja se nalazi u njemu i to se generalno identifikuje i sa različitim kulturama koje žive na ovim prostorima”, pojasnio je Miljanović.

Dodao je da se paviljon bavi društvenim aspektom, ali ne samo na kritički i politički način nego na afirmativan, gdje se secira pitanje želja i različitosti.

Biće ovo prilika i za prezentaciju projekta “D-0 ARK Underground”, Bijenala savremene umjetnosti u Konjicu, bivšem Titovom atomskom bunkeru. Kustosi su Sarita Vujković i Irfan Hošić, a Savjet ministara BiH odobrio je da za nastup u Veneciji bude izdvojeno 180.000 KM.

I zemlje regiona poslale su svoje predstavnike na ovu najznačajniju smotru savremene umjetnosti u Evropi.

Na Venecijanskom bijenalu učestvovaće i srbijanski umjetnici Vladimir Perić i Miloš Tomić. Oni će u paviljonu Srbije predstaviti zajednički projekat “Nema ničega između nas”, koji podstiče publiku da ga sagleda sa različitih aspekata – kao odnos umjetnosti i života, različitih umjetničkih generacija i praksi, lokalnih svjetova umjetnosti, “velike” i “male” istorije, igranja i igre…

“Daćemo sve od sebe da ne obrukamo ni zemlju ni sebe kao umetnike”, rekao je Perić, koji će iz serije 3D tapeta predstaviti dvije instalacije velikih dimenzija.

Tomić je rekao da je rad koji će predstaviti u Veneciji započeo prije godinu dana kao kuhinjsku igru sa svojim sinom.

Hrvatska je već odlučila da će je na Venecijanskom bijenalu predstavljati multimedijalna umjetnica Kata Mijatović projektom “Između neba i zemlje”, odabranim na prijedlog komesara Branka Franceschija.

Njen rad predstavlja “mapiranje zanemarene nesvjesne dimenzije stvarnosti”. Rad je zasnovan na već postojećem višegodišnjem projektu arhiviranja snova putem kojeg autor sakuplja, bilježi i za svoj umjetnički rad koristi snove drugih ljudi.

Crnu Goru će na 55. venecijanskom bijenalu, koje će trajati do 24. novembra, predstavljati Irena Lagator-Pejović sa projetkom “Misliti slikom”.

Projekat čine tri cjeline: “Izvan konačnosti”, “Misliti slikom” (uključujući rad Camera Imaginata), i “Ecce Mundi”, a biće predstavljen u crnogorskom paviljonu u palati “Malipiero”.

Makedoniju će predstavljati Elpida Hadži-Vasileva, umjetnica koja živi i radi u Brajtonu u Velikoj Britaniji. Na konkurs je stiglo još pet projekata, a pobjednički “Koža je identitet i površina za projekciju, reprezentaciju duše” jednoglasno je izabrao žiri koji su činili istoričari umjetnosti.

Makedonija deseti put učestvuje samostalno na bijenalu, a kustos Ana Frangovska je najavila multimedijalnu prezentaciju.

Venecijansko bijenale je jedna od najvećih svjetskih izložbi savremene umjetnosti i održava se svake dvije godine. Prvo bijenale održano je još 1895. godine, a njegova burna istorija obuhvata fašistički puč i neuspjeli pokušaj diktature nad umjetnošću sredinom tridesetih godina prošlog vijeka.

O autoru

Mladen Miljanović je akademski slikar po vokaciji, zaposlen na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, porijeklom iz Osječana, kod Doboja.

Dobitnik je nagrade “Zvono” za najboljeg mladog umjetnika u BiH 2007. godine, te Henkelove nagrade za umjetnost 2009. godine kao najbolji umjetnik iz centralne i istočne Evrope i centralne Azije, na osnovu koje je izlagao u bečkom MUMOK-u.

Samo prošle godine nastupao je u Veneciji, Hamburgu, Umagu, Švandorfu, Regensburgu, te Zagrebu, a svojim najvećim uspjehom smatra performans “Služim umjetnosti”, na osnovu kojeg je kasnije nastala i knjiga.

Profesionalno mu je do sada najizazovnija bila izložba “14 puta 14” u Regensburgu krajem septembra prošle godine, gdje je izlagao kao jedan od 14 najznačajnijih evropskih predstavnika savremene umjetnosti, kao što su Marina Abramović i Anselm Kifer.

Rekord

Na prošlogodišnjem bijenalu, pod umjetničkim vođstvom Biče Kuriger, koja je osmislila koncept “Iluminacije”, predstavljeno je rekordnih 89 nacionalnih paviljona i 37 pratećih događaja širom Venecije. Tom prilikom predstavila su se i 83 umjetnika na centralnoj međunarodnoj izložbi, od kojih je 62 učestvovalo prvi put, a 35 je bilo žena.

Na prošlogodišnjem bijenalu bilo je više od 440.000 posjetilaca, među kojima je bilo i šefova sedam država, 40 ministara i više od 20 ambasadora. Na tom bijenalu prvi put su učestvovali umjetnici iz Andore, Bangladeša, Haitija i Saudijske Arabije, a iz sedam zemalja ih se vratilo poslije dužeg odsustva.

Debitanti

Venecijansko bijenale savremene umjetnosti u 55. izdanju, koje će biti održano od 1. juna do 24. novembra, uz centralnu izložbu, predstaviće stotinu nacionalnih paviljona.

Među njima prvi put su Bahami, Bahrein, Vatikan, Kuvajt, Maldivi, Obala Slonovače/Nigerija, Paragvaj i Kosovo.

Izvor: Nezavisne/Nevena Vržina