Objavljeno: 10. 11. 2015 u 09:29h
Inženjeri i arhitekti širom svijeta pomiču granice dosadašnjih mogućnosti građenja. Od Bliskog istoka do Kine, svi grade veće i bolje nego prije. Tačnije, trude se to učiniti. Guardian je izvukao najbolje od najboljih, pa donosimo njihov popis sedam svjetskih čuda:
1980-ih godina, britanski arhitekt Norman Foster revolucionirao je terminal na Stanstedovom aerodromu i promijenio dotadašnju gradnju. Sad bi Zaha Hadid trebala postići čudo na pekinškom Daxing aerodormu, koji će biti najveći na svijetu.
Novi terminal imaće radijalni oblik koji bi trebao smanjiti duljinu putovanja putnika, a od jednog do drugog kraja će ‘krakovi’ biti udaljeni više od jednog kilometra.
Iako 828 metara visok Burj Khalifa trenutno plijeni pažnju u Dubaiju, stanje bi se moglo promijeniti kad gradnju Kraljevskog tornja završi isti čovjek zaslužan za gradnju dotad najvišeg tornja – Adrian Smith. Kraljevski toranj trebao bi biti viši od jednog kilometra.
Kinezi su planirali povezati Hong Kong, Zguhai i Macao još otkad su povratili Hong Kong 1999. godine. 50 kilometra duga cesta bitće najdulji vodeni raspon na svijetu koji će preuzeti titulu od jednog drugog kineskog mosta u Jiaozhou zaljevu.
Inženjeri SSSR-a koji su černobilsku nesreću stavili pod kontrolu izgradili su betonski sarkofag dizajniran tako da pokrije rupu koja se otvorila iznad uništenog reaktora. Upravo se gradi nova čelična konstrukcija, koja će se podići iznad reaktora, nakon čega može početi proces rušenja iznutra.
Sve u svemu, riječ je o užasno komplikovanom projektu kojem možemo samo poželjeti puno sreće.
Područje oko Kaaba u Meki predstavlja će šumi kranova sljedećih nekoliko godina – dom, jer se tamo nadograđuje velika džamija u kojoj bi svake godine na hadžu moglo okupiti više od dva milona hodočasnika.
Ova četvrta najveća građevina na svijetu pružiće luksuzni smještaj u najpopularnijoj lokaciji islama. Ova transformacija će u potpunosti redefinisati Meku, dok mnogi plaču da se islamu oduzima fizička arheologija.
Iako su mnoge podzemne željeznice izgrađene širom svijeta, logistički manevar koji je bio potreban kako bi milionski grad nastavio funkcionisati iznad zemlje, bio je vrlo zahtjevan, a dosadašnja saznanja su se pokazala dostojnima svake pohvale.
Za velike sportske događaje ništa nije važnije od velikog stadiona. Građevina koja 90 odsto vremena stoji zatvorena i usamljena, a zatim ugošćuje ogromne mase, predstavlja izuzetno težak zadatak, s kojim se bore arhitekti Populousa dok pokušavaju završiti stadion prije francuske ragbijaške federacije koja će ugostiti oko 82.000 navijača.
Ovaj stadion predstavnik je nove generacije koja ide prema veličanstvenijem, građanskom izgledu.
Izvor: express.hr
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.