U subotu proslavljamo Vrbicu: Evo koje običaje treba ispoštovati

Lazareva subota je krsna slava koju je slavio i naš upokojeni patrijarh Pavle. Proslavlja se uvijek tačno osam dana prije Vaskrsa, a uoči praznika Cvijeti.

Srpka pravoslavna crkva i vjernici već su ušli u šestu nedjelju Časnog posta, zbog čega se i ova slava uvijek proslavlja sa posnom trpezom.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dječije radosti, jer je, prema Jevanđelju, Hristos polazeći u Jerusalim rekao: „Pustite djecu k meni, jer takvih je carstvo nebesko”.

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane koje tu ostaju do nedjeljne liturgije, na Cvijeti, kada se obavlja ritual blagosiljanja vrbe. Vrbove grane koje se potom dijele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja Isusa Hrista na ulasku u Jerusalim.

Prema predanju, Lazar je, kao kiparski arhiepiskop, živio još 30 godina po vaskrsenju, propovjedajući hrišćanstvo. Pravoslavni vjernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvjetne nedelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Taj dan se slavi kao Lazareva subota jer se smatra da je tog dana Isus Hristos vaskrsao Lazara iz groba. Vrbica je uvijek subotom, dan uoči praznika Cvijeti, koji je nedjelju dana pred Vaskrs.

Na Lazarevu subotu običaj je da se nose grančice vrbe i time simbolično predstavlja svečani Isusov ulazak u Jerusalim, kada su ga dočekali poštovaoci i sljedbenici.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobjede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vjernika. Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže jevanđelsko predanje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

Prema narodnim običajima, u kuću valja unijeti grančice vrbe i koprive. Vjeruje se da one donose zdravlje i napredak u dom, a za vrbu se smatra da simbolizuju palmine grane kojima su vjerni pozdravljali Hrista na ulasku u Jerusalim.

Postoji dosta običaja širom Srbije vezanih za ovaj praznik. Tako postoji običaj da ujutro odete na rijeku da se umijete. Iz reke zatim izvadite kamičak, stavite ga na nogu i šutnite ga što dalje uz riječi „Koliko sam ovaj kamen bacio, toliko zmija daleko od mene bila.”

Pored vrbe i zvončića, još jedan važan element Vrbice jeste svježe cvijeće, jer običaji nalažu i da se ono taj dan nabere a potom ostavi da prenoći u vodi. Sutradan, na Cvijeti, svi ukućani treba da se umiju tom vodom kako bi bili zdravi.

U pojedinim dijelovima Srbije postoji običaj da se organizuju povorke Lazarica – neudatih, mladih djevojaka koje su lijepo obučene i bogato okićene išle od kuće do kuće i pevale simbolizujući dolazak letnjeg perioda. Domaćini bi ih pozdravljali i darivali.

Izvor: Info Bijeljina