Kako da prepoznate simptome moždanog udara i reagujete

Moždani udar (moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI, apopleksija mozga) rapidni je gubitak moždane funkcije zbog poremećaja dotoku krvi u mozak. Moždani udar je treći uzrok po smrtnosti u zemljama zapadne Evrope.

Može nastati zbog ishemije (nedostatka protoka krvi) uzrokovane blokadom (tromboza, arterijska embolija) ili zbog krvarenja (isticanja krvi). Ishemijski moždani udar nastaje zbog gubitka snabdijevanja krvlju dijela mozga što pokreće ishemijsku kaskadu. Moždano tkivo prestaje da funkcioniše ako je uskraćen dotok kiseonika duže od 60 do 90 sekundi, a nakon otprilike tri sata dolazi do nepovratnih povreda koje dovode do smrti tkiva, tj. do moždanog udara.

Hemoragijski moždani udar je izazvan krvarenjem pa se često naziva “izliv krvi u mozak” ili cerebralna hemoragija. Do njega dolazi kada prsne moždana aneurizma ili kad oslabljena ili upaljena krvna žila u mozgu počne da krvari.

Nakupljanjem krvi povećava se pritisak koji može ubiti tkiva ili uništiti ćelije ometajući normalno proticanje krvi kroz zahvaćena područja. Ova vrsta moždanog udara smrtonosna je u 80 posto slučajeva.

Simptomi moždanog udara

– Nagla otupjelost ili slabost lica, ruke ili noge – pogotovo samo jedne strane tijela

– Nagli nastup zbunjenosti

– Poteškoće s govorom ili razumijevanjem govora drugih

– Nagle tegobe vida na jedno ili oba oka

– Naglu vrtoglavicu, gubitak ravnoteže ili koordinacije

– Nagla jaka glavobolja

Ako sumnjate na moždani udar, procijenite simptome na sljedeći način:

1. Zamolite osobu da se nasmiješi. Jesu li mišići jedne strane lica toliko opušteni da vise?

2. Zamolite osobu da podigne obje ruke ispred sebe. Može li obje jednako visoko da podigne?

3. Zamolite osobu da izgovori jednostavnu rečenicu. Obratite pažnju na mrmljanje i nerazuman govor.

Ako su se vaše sumnje potvrdile, smjesta nazovite hitnu pomoć. Nemojte čekati jer što više vremena prođe, to će mozak pretrpjeti više štete. Ako imate izbora, sačekajte Hitnu pomoć – nemojte sami voziti pacijenta u bolnicu. Pacijenti koje prevoze bolničari prije će biti obrađeni. Zapamtite kada su se simptomi pojavili i obavijestite bolničare o tome. Postoje vremenski okviri unutar kojih su neki lijekovi neupotrebljivi.

Kako se može uticati na svoj rizik od moždanog udara?

Ako želite da smanjite svoj rizik od moždanog udara, prestanite da pušite, smanjite povišen krvni pritisak, spriječite dijabetes, snizite povišen nivo holesterola, okrenite leđa sedilačkom načinu života i nemojte postati gojazni.

Izvor: novimagazin.rs