Nutricionistkinja iz “Arni centra”: Ne samo gubitak kilograma već i ozdravljenje

Danas se sve više u svakodnevnom govoru, u razgovoru sa ljekarima i u medijima susrećemo sa temama o zdravoj ishrani. Slušamo priče o tome koliko je važna kao prevencija za razna oboljenja organizma, za normalan razvoj, ali i kao neizostavan element programa za vježbanje.

O tome kakva ishrana je zdrava ishrana, koje su zablude sa kojim se najčešće susrećemo kada je u pitanju hrana, o dijetama, kao i to u kojem momentu “zdrava” ishrana može da ugrozi zdravlje našeg organizma, pričali smo sa doktoricom Gordanom Ljoljić Dolić, iz banjalučkog Arni centra.

Koja je osnovna zabluda koju ima većina ljudi koja želi da smrša?

“Osnovna zabluda kad je nutricionizam u pitanju jeste da svi treba da imaju istu ishranu. Pritom se mnogi oslanjaju na ljude koji nisu dovoljno edukovani i koji nisu ljekari, a to je ogroman problem, zato što ljekar treba da pogleda sve nalaze pacijenta. Ako imate pacijenta koji ima giht, uvođenjem u ishranu velikog broja proteina, možete mu izazvati napad gihta i tako mu stvarate zdravstveni problem.”

Koliko je zdrava keto ishrana?

“Dugoročno, može biti opasna. Posebno u slučajevima kad osoba boluje od gihta, a takođe može uzrokovati kiselost tijela, a kiselo tijelo je uvod u bolest. Tako se dešava i fitnes instruktorima da se ovom dijetom iscrpe i tada se javi hormonski dizbalans, problemi sa kožom ili ne mogu ostati u drugom stanju i onda dođu kod nutricioniste. Pitaju se šta im je, misle da vode zdrav način života, a ustvari ga ne vode. Ne vode zdrav život, jer ishrana treba da bude uravnotežena. To podrazumijeva konzumiranje i proteina, ugljenih hidrata i masti, ali ne treba pretjerivati ni sa jednom grupom. Ono što goji, to su ugljeni hidrati, ali ako me pitate koji je način ishrane najbolji to je makrobiotika.”

Na čemu se temelji ishrana na bazi makrobiotike?

“To je ishrana gdje nemate uopšte proteina životinjskog porijekla. Zasnovana je prije svega na povrću, voću, klicama. To je faktički vegetarijanska ishrana, koja u sebi ima još neke dodatne elemente gdje se koristi zdravo pripremanje hrane. Koncept preporučene bazne prehrane kod pacijenata koji imaju karcinom, autoimune bolesti je makrobiotika. I taj koncept se u potpunosti kosi sa keto ishranom, koja se koristi za mršavljenje, koju pacijenti najčešće preferiraju i koju fitnes treneri najčešće preporučuju. Energija se dobija iz fruktoze u voću i iz zdravih ugljenohididrata, zdravih žitarica. Tu su riža i žitarice koje u sebi imaju ugljene hidrate. U principu se ne koriste prosti šećeri, ali se koriste ugljeni hidrati koji su vam neophodni za vašu svakodnevnu energiju.”

Zablude kod gojaznosti?

“Često mi dolaze djevojke koje imaju na stomaku višak masti i misle da su imaju višak kilograma, al kad pogledate njihov body mass index, vidite da je sve u granicama normale. Međutim, zbog nevježbanja, zbog pretjeranog sjedenja i manjka fizičke aktivnosti, imaju nakupljanje masti na određenim dijelovima tijela, ali tu je bitna i genetska predispozicija. Radi se o osobi koja misli da je gojazna zato što ima višak masti na stomaku, a ustvari samo treba da vježba.”

Šta izaziva gojaznost?

“Pretjeran unos ugljenih hidrata: pite, peciva, pekarski proizvodi, slatkiši, neredovni obroci. Moram napomenuti da 80% ljudi koji imaju gojaznost, ne doručkuju.”

Zašto je doručak važan?

“Zato što je metabolizam masti najaktivniji ujutru i ako hoćete da topite masti, morate doručkovati. Tokom noći se stvara kiselina u želucu i ujutru treba nešto da pojedete kako bi se ta kiselina apsorbovala i išla dalje kroz gastrointestinalni trakt. Ako ne doručujete, rizikujete da dobijete gastritis, mučnine. Kad ne doručkujete, morate kasno večerati zbog preporučenog dnevnog broja kalorija koji morate unijeti u organizam u toku dana”

Zbog čega nekim pacijentima izostaju rezultati?

“Ako izostaju rezultati jedna od opcija je da se pacijent ne pridržava režima ishrane koja mu je preporučena. U slučaju da se pacijent pridržava ishrane a nema rezultata, onda se rade dodatni laboratorijski nalazi, a uzrok može biti insulinska rezistencija, čija su obilježja akne, maljavost, policistični jajnici… To takođe može biti razlog otežanog mršavljenja i tu se mora primijeniti i dijeta i fizička aktivnost, i to u jutarnjim časovima. Štitna žlijezda takođe može uticati na rezultate, kao i unos glutena. Tek na osnovu zdravstvenog stanja pacijenta se određuje ishrana. Najozbiljniji pacijenti su oni koji imaju akutni pankreatitis, jer njih ishrana može i životno da ugrozi. Nutricionista nije samo neko ko pomaže ljudima da skinu kilograme, već ljekar, koji mora da sagleda zdravstveno stanje pacijenta i na osnovu kompletnog pregleda preporuči najadekvatniju ishranu. Umjerenost i redovni obroci su osnova održavanja konstantne tjelesne težine.”

Kada zatražiti pomoć nutricioniste?

“Kad se osjećate loše i tromo. Kad imate povećan holesterol, trigliceride, problem sa štitnom žlijezdom. Kad imate osjećaj da liježete umorni i ustajete umorni, a spavali ste 8 sati, kad vidite koliko imate kilograma, pospanost, nadutost, malaksalost, glavobolju, problem sa probavom. Testom intolerancije na hranu se može odrediti šta organizmu smeta. Kada se pacijenti pridržavaju ishrane po testu intolerancije, nakon 4 sedmice mogu da se vide prvi rezultati, dok se simptomi zbog kojih se pacijent javio nutricionisti gube. Maksimalan rezultat zavisi od zdravstvenog stanja pacijenta i cilja koji zajedno želimo da postignemo”, zaključila je doktorica Ljoljić Dolić.

Banjaluka.com / Autor: Olivera Peranović