Važnost magnezijuma u prehrani

Magnezijum pomaže u vezivanju kalcijuma za kosti, pomaže u trudnoći, kod opuštanja mišića a smanjuje i stres.

Magnezijum je čudotvoran mineral poznat po svom iscjeljujućem djelovanju na širok raspon bolesti, kao i po svojoj sposobnosti da podmladi ostarjelo tijelo. Važan je za sve organe, a naročito za pravilan rad srca, mišića, bubrega, izgradnju zuba i kostiju.

Većina nas ne zna šta magnezijum čini za tijelo. Magnezijum je četvrti najbogatiji mineral u tijelu i potreban je za više od 300 biohemijskih reakcija u tijelu. Istraživači procjenjuju da prosječna osoba u tijelu ima oko 24 grama magnezijuma, oko 50% je u kostima, a druga polovina unutar ćelijskih tjelesnih tkiva i organa. Samo jedan posto magnezijuma nalazi se u krvi. Neki od bioloških procesa za koje je magnezijum neophodan:

1. Zdravlje srca

Magnezijum pomaže u kontroli neuromuskularne refleksne aktivnosti srca, tako da srce kuca u redovnim ritmičkim udarcima. On takođe pomaže u sprečavanju abnormalnog zgrušavanja krvi u srcu. To može smanjiti šanse za srčani ili moždani udar, a čak može pomoći u oporavku, ako ste ih pretrpjeli. S druge strane, nedostatak magnezijuma može rezultovati u promijenjenim kardiovaskularnim funkcijama.

2. Zdravlje kostiju

Magnezijum je važan za apsorpciju kalcijuma. Oni oboje rade zajedno kako bi kosti ostale jake i sprečavaju poremećaje povezane s kostima. Bez toga se mogu razviti bolesti kao što su osteoporoza, artritis i lomljive kosti zbog nedostatka mase i gustoće.

3. Uloga u metabolizmu

On igra ulogu u proizvodnji i transportu energije. Uključen je u metabolizam proteina, ugljenih hidrata i masti. To omogućava tijelu da ostane aktivno i zdravo.

4. Dijabetes

Važan je u funkciji i lučenju insulina, a takođe je nosač za insulin. On igra ključnu ulogu u kontroli nivoa šećera u krvi. Dakle, igra važnu ulogu u prevenciji dijabetesa. Prema nedavnim istraživanjima tokom nekoliko godina, magnezijumom bogate namirnice u prehrani mogu značajno (do 34 posto) sniziti rizik od razvijanja dijabetesa tipa 2. Rizik je smanjen čak za pretile osobe koje imaju veći rizik.

5. Zdravi bubrezi

Magnezijum je koristan u sprečavanju neželjenih kalcifikacija u bubrezima i mjehuru. Takođe djeluje kao detoksikator jer uklanjanja toksine i višak metala iz organa i tkiva.

6. Uloga u trudnoći

Nedostatak magnezijuma može dovesti do grčeva u placenti i prijevremenog poroda i povećanog rizika od urođenih mana. On takođe može dovesti do preeklampsije, hipertenzije ili visokog krvnog pritiska.

Koliko je svakodnevno magnezijuma potrebno za tijelo?

Muškarci trebaju između 400 i 420 mg magnezijuma dnevno, a žene zahtijevaju oko 310 do 320 mg. Tokom trudnoće, potrebe se povećavaju na 350 do 360 mg/dan.

Ljudi uopšteno mogu dobiti svoje dnevne potrebe magnezijuma iz prehrane, ali ponekad su potrebni dodaci magnezijuma ako je njegov nivo prenizak. Potrebne količine magnezijuma mogu se dobiti od sljedećih izvora hrane:

• Proizvodi od cijelog zrna kao što su kuvani ječam (122 mg/šoljica), kuvana smeđa riža (84 mg/šoljica)
• Orašasti plodovi poput kikirikija (50 mg u 30 g), badema (80 mg u 30 g), itd.
• Zeleno lisnato povrće kao što je kuvani špinat (156 mg/šoljica)
• Zobena kaša (55 mg/šoljica)
• Čokoladno mlijeko (33 mg/šoljica)
• Sjemenke poput sjemenki suncokreta (127 mg/0.25 šoljica), susam (126 mg/0.25 šoljica), sjemenke bundeve (184 mg/0.25 šoljica) i laneno sjeme (35 mg/kašičica).

Koji su simptomi nedostatka magnezijuma?

Magnezijum se apsorbuje u crijevima i zatim se prenosi putem krvi u ćelije i tkiva. Gastrointestinalni poremećaji, kao što su Crohnova bolest, mogu ograničiti sposobnost tijela da apsorbuje magnezijum što u ekstremnim slučajevima može dovesti do pomanjkanja magnezijuma. Prekomjerni gubitak magnezijuma u mokraći takođe može biti nuspojava nekih lijekova i može se javiti u slučajevima loše kontrolisane šećerne bolesti i alkoholizma.

Rani znakovi pomanjkanja magnezijuma su mučnina, povraćanje, gubitak apetita, umor i slabost. Kako se pomanjkanje magnezijuma povećava, mogu se pojaviti utrnulost, peckanje mišića i grčevi, konvulzije (nagle promjene u ponašanju uzrokovane prekomjernom električnom aktivnosti u mozgu), promjene ličnosti, abnormalni srčani ritam i koronarni spazmi.

Izvor: Centar zdravlja